FRETILIN.Media

2010-2020: DECADE OF PEACE, STABILITY & DEVELOPMENT/DEKADA PAZ, ESTABILIDADE NO DEZENVOLVIMENTU

Media service of the FRETILIN party.
Servisu media partidu FRETILIN nian.

Contacts/contactus:

Deputadu Jose Teixeira
Tel. Mobile: +670 728 7080
Email: fretilin.media@gmail.com

Wednesday, August 25, 2010

De Facto Deputy PM Carrascalao must himself be more transparent and accountable





FRETILIN


MEDIA RELEASE


Dili, 24 August 2010


De Facto Deputy PM Carrascalao must himself be more transparent and accountable

De facto deputy Prime Minister Mario Carrascalao's attempt to defend his hiring of a Timorese citizen as an "international advisor" in his office on a monthly salary of US$17,000, shows he is not a "new broom" or Mr Clean in the fight against misconduct and corruption inside the Gusmao de facto government, said FRETILIN Vice President and MP Arsenio Bano today.

The Dili weekly newspaper Tempo Semanal published details of a contract signed by Mr Carrascalao which set a salary of US$17,000 per month for a procurement advisor in his office.

Mr Carrascalao replied with a media release accusing Tempo Semanal of "illegal" and "inappropriate" behaviour. He also announced an investigation into the "leaking" of the contract document.


Arsenio Bano said FRETILIN believed the contract should have been publicly available as a matter of good governance.

Mr Bano said Mr Carrascalao had previously complained about his ministerial colleagues deliberately witholding documents he needs to investigate complaints of corruption and misconduct.

"In attacking the publication of what should be a public document, Mr Carrascalao is himself perpetuating the practice of many of his ministerial colleagues," Mr Bano said.

Mr Bano said he did not doubt that the leak came from shadowy forces within the AMP de facto government seeking to destroy the credibility of Mr Carrascalao's anti-corruption work.

"However it is a mistake for Mr Carrascalao to perpetuate the culture of non-disclosure, unaccountability and lack of  transparency that prevails in the Gusmao de facto government," Mr Bano said.

"The leak is symptomatic of the divisions, turf wars and battle for control of procurement, that has been going on between Mr Carrascalao and those who have corruptly stolen millions of dollars of public funds. We have no doubt it was done to discredit Mr. Carrascalao and his work. But he too must be transparent and accountable, not just preach it."

Mr Bano said FRETILIN and other members of the parliamentary opposition have for over three years now been denied access to numerous documents regarding government budget expenditure, including large infrastructure projects arranged without a transparent tendering process.

"MPs from FRETILIN and other parties were stunned and appalled when de facto Deputy Prime Minister, Jose Luis Guterres, claimed in parliament on February 20, 2009 that government contracts are 'confidential', and so details and copies will not be disclosed to parliament.

"If his government can use 'confidentiality clauses' in agreements to justify withholding information from parliament, what hope will any anti-corruption committee or watchdog have?" Mr Bano asked.

Mr Bano listed the formal requests that FRETILIN and other parties have made for details of and copies of government contracts since 2007, which the de facto government has ignored. They include:

1. Documents regarding the purchase of luxury 4 Wheel Drive vehicles for MPs, which was opposed by FRETILIN and the National Unity Party;

2. Contracts for international and national advisors employed by the Ministry of Finance, including those of political appointees;

3. Documents for the contract awarded by the government for the acquisition and installation of a second-hand heavy fuel oil power station;

4. Contract for the acquisition of two navy patrol boats from a Chinese company, awarded without a tender;

5. Documents relating to the purchase and importation of US$48 million worth of rice;

6. Documents detailing payments pursuant to the pensions law for former political officeholders;

7. Agreements and / or MOUs signed by the government with energy companies to grant marketing and / or other rights relating to petroleum from the Greater Sunrise field and the development of that field.

"By refusing access to information regarding transactions involving the people's money, the de facto government is preventing parliament from exercising effective oversight of public finances," Mr Bano said.

For further information please contact Arsenio Bano on +670 741 9505

Wednesday, August 18, 2010

KONFERENSIA IMPRENSA DR. MARI ALKATIRI : HISTORIA FUNDASAUN "FALINTIL"






Camarada Mari Alkatiri, Secretariu Geral FRETILIN, Kona Ba Historia Fundasaun “Força Armada Libertção Naçional  de Timor-Leste”: FALINTIL.

Díli, 16 Agosto 2010


FALINTIL ne’e Força Armada Libertção Naçional de Timor-Leste, tinan 1975 iha krize bo’ot hahu iha 11 de Agostu ho golpe UDT nian. UDT la gosta bolu golpe maibe ita dehan golpe kalan husi 10 ba 11 hahu halo golpe. Membrus balun Comite Centra FRETILIN nian, kalan ida ne’e duni, Nicolau Lobato duni mak lidera, ami sae husi Francisco Xavier nia uma haksoit tama ba rate santa cruz nia laran. Iha rate laran ne’e mak ami organiza a’an fahe ba grupu tolu. Grupu ida Nicolau Lobato mak xefia, no grupu ida Alarico Fernandes mak Xefia, no frupu ida seluk hau (Dr. Mari Alkatiri) mak xefia, e ami marka atu ba hasoru malu iha mota ulun. Kalan ne’e grupu tolu ne’e sai; interesante ba grupu ida ne’ebe hau xefia se mak hau nia eskoltu ne’e mak Xanana Gusmão, nia mak mai duni ho hau iha tempu ne’eba; entaun ami organiza a’an iha rate santa cruz nia laran depois ami sai husi Taibessi, liu husi Quartel Jeneral nia kotuk sai ba mota depois sae husi mota ne’e hodi ba hela iha mota ulun, iha 11 de Agostu.

Iha loron 11 de Agostu ne’e duni Xanana tun fila fali hodi tenta mobiliza Timor oan sira ne’ebe iha Forças Armadas Portuges nian. So que ema kaer tiha nia iha Quartel Jeneral nia iha Taibesi, iha 11 de Agostu ne’e duni. Hau mos ema komesa halo interogatoriu e Rogeiro Lobato duni mak liberta fali Xanana. Depois Xanana tun fali mai iha Santa Cruz iha Francisco Xavier nia uma hamutuk ho Mebru Comite Central FRETILIN sira seluk. Iha tempu ne’eba Xanana seidauk sai membru Comite Central FRETILIN nian. 11 de Agostu ami iha mota ulun no 13 de Agostu ami sae fali ba Aileu (Aisirimou). Tamba saida mak tenki ba iha Aisirimou? Tamba Aisirimou mak baze primeira brigada Revolução FRETILIN nian, baze mak Aisirimou. Iha ne’eba iha maluk barak inkluindu Lucas da Costa (PD) ne’e mos iha ne’eba , Abel Larisina, Ali Alkatiri, Muqi Bonaparte (OPMT), Calçona, sira iha ne’eba tamba, sira halo ona servisu brigada nian hamutuk ho povu durante fulan tolu nia laran ona. Fulan tolu nia laran ne’e sira halo servisu ajuda povu sira iha area Agrikultura, hanorin alfabetizaun ba povu sira tamba ne’e mak ami ba iha Aisirimu.

Iha loron ne’e kedas, ami komesa kontakta sarjentu, soldadu Timor oan sira iha portugues nian iha Aileu (Quartel agora URP sira hela ba). Se mak komandante Quartel iha tempu ne’eba malae ida naran Kapitaun Horta, mais laos Familia Ramos Horta nian. Portantu, iha ne’e ami halo kontaktu ho Sarjentu José da Silva. Sarjentu ida ne’ebe katuas liu iha Quartel ne’eba. Ami komesa halo kontaktu, halo aprosima ba Quartel ho nia iha 15 de Agostu. Momentu ne’e katuas Xavier Amaral seidauk iha Aisirimou nia sei iha Turiscai. Tamba krize ne’e manas ona e nia ( Xavier do Amaral ) mos hanesan Prezidenti entaun ami haruka nia ba uluk tiha Turiscai, husik ami mak aguenta lai ho situasaun ne’e.

Iha 15 de agostu ami lubuk oan ida Nicolau Lobato mak Xefia nafatin e Lere mos ba ho ami iha kalan ne’e. Alarico Fernandes mos iha ne’eba. Hau rasik (Camarada Mari) mos iha neeba. Iha tempu ne’e Mau-Hunu mos iha, maibe nia sei junior hela. Iha ema barak mos iha, maibe ami nain 4 ka 5 mak halibur hodi hakerek testu proklamasaun Insuresaun Popular Armada e jeneralizada, ne’e katak halo ona proklamasaun para atu halo rezistencia hodi kontra ofensida tamba UDT halo ona golpe iha dia 12 to 15 de Agostu.

FRETILIN ejiji ba governo Portugues atu restabelese Lei no Ordem hodi dezarma UDT maibe governo portugues la dezarma. Tamba ne’e mak ami sae tiha ba Aileu hodi halo proklamasaun Insuresaun Armada atu mobiliza povu tomak ba luta ida que naruk atu liberta Timor Leste hahu 15 de Agosto iha Aileu. Iha proklamasaun ida ne’e duni mak ami hari kedas primeira kompanhia das Forças das FRETILIN. Iha kompanhia ida ne’e Mau-Hunu mos tama iha kompanhia ida ne’e. Iha tempu ne’eba Vicente Reis nia laiha Aileu, nia iha Bucoli por que nia hanesan segunda brigada FRETILIN nian iha Bucoli. Entaun Vicente Reis mak Xefia iha Bucoli nia tenta atu mai iha Aileu hamutuk ho ami maibe, UDT sira kaer nia iha Laleia hodi ba kastigu iha Palapasu. Tamba ne’e mak vicente Reis mos la partisipa iha fundasaun FALINTIL nian, tamba nia kastigu hela.

Iha 15 de Agostu halo tiha proklamasaun. Iha dia 16 de Agostu ami komesa halo visita ba loja Xina sira nian iha Aileu ne’e. Ami komesa hetan sira nia kilat tiru manu nian, kasadeira 22,  hodi tiru rusa ninian, ami rekolla hotu. 17 de Agostu ami kombina ho soldadu no sarjentu sira timor oan nian iha Quartel hodi tama ba Quartel Aileu nian. Entaun ami serka tiha Quartel ne’e komesa halo barullo, hakilar tolok malae sira. Entaun kapitaun Horta hirus ami sai mai atu hakilar ami iha Quartel ninia odamatan, maibe Alarico Fernandes hamrik hela, no hau (Camarada Mari) ho Nicolau Lobato hamrik fali iha odamatan ida atu sai ba Abilio Araujo nia kafe laran. Entaun rona ema hakilar Nicolau haruka hau (Camarada Mari) "o ba hare lai". Nicolau mos fo orden entaun hau (Camarada Mari) mos ba. Hau hare kapitaun portugues ne’e mos sai fali husi Quartel hodi ba hakilar fali maluk sira ne’ebe iha Quartel oin ne’e. Entaun Alarico mos iha pistola ida, nia diskuti malu ho kapitaun ne’e entaun hau (Camarada Mari) dehan Alarico prende ona nia. Entaun Alarico saka pistola ne’e depois prende ona kapitaun Horta depois fo ordem ba kapitaun ne’e haruka o nia ema sira rende, se sira la rende hau sei oho o. Entaun nia mos foti liman hodi dehan funu ne’e laos ami nian, funu ne’e imi nian ami laiha buat ida ho funu ne’e entaun hau sei ba haruka hau nia ema sira hotu entrega kilat ba soldadu ho sarjentu Timor oan sira e ami husu deit labele halo a’at ami. Entaun ida ne’e mak akontese iha dia 17 de Agostu.

Dia 17 Agostu, laos tamba Indonesia nia Aniversariu, kuinsidensia, ami tama duni iha Quartel. Iha primeira kompanhia Forsas FRETILIN nian ne’e nia komandante mak Alarico Fernandes. Antes ami halo atake ba Quartel iha dia 15 de Agostu duni, Sr. Rogeiro Lobato hanesan oficial portugues ninian Rogeiro Lobato ba Aileu ho Helikopter ba hamutuk ho Juvinal Inacio membru Comite Central FRETILIN ninian. Sira nain rua ba to’o iha Aisirimou. Ami komesa halo ona formatura primeira kompanhia ninian no Nicolau Lobato hateten kedas ba Rogeiro katak halo kontinencia ba ami nia komandante Alarico Fernandes e Rogeiro Lobato mos halo kontinencia. Governador mak haruka nia ba atu tenta konvensa ami hodi tun mai Dili. E Nicolao Lobato rasik mak hatan ba Rogeiro Lobato katak ami la tun enkuantu imi la dezarma UDT, maibe agora tarde ona tamba ami halo proklamasaun Insuresaun Armada. "O (Rogeiro) hakarak hamutuk ho ami entaun mai hamutuk ho ami. Olakohi entaun ba hamutuk ho portugues sira nafatin." Ne’e mak Rogeiro mos halo kedas juramentu katak nia sei ba Dili mobiliza Quartel hotu-hotu iha Dili para atu fila ba FRETILIN. Rogeiro halo juramentu ida nee iha Aisirimou. Nia kumpri duni no nia tun mai Dili mobiliza sarjentu ho soldaddu sira iha Quartel hotu-hotu para atu hamutuk ho FRETILIN. Iha dia 15 de Agostu nia halo juramentu, dia 17 de Agostu ami tama iha Quartel Aileu mas ami la halo kontrola maibe ami husu protesaun ba Quartel Aileu.

Dia 18 de Agostu ami lubuk oan ne’e tur hamutuk atu buka naran ba Forsas FRETILIN ninian. Ne’e mak moris naran ida FALINTIL. Mas forsas FRETILIN ninian moris iha 15 de Agostu. Tamba saida mak ita koalia 20 de Agostu? Tamba 20 de Agostu mak Rogeiro Lobato konsege duni mobiliza Quertel hotu-hotu iha Dili laran atu halo levantamentu ida hodi kontrola situasaun. Tamba ne’e mak ita sempre koalia bebeik deit mak FALINTIL nia loron iha 20 de Agostu tamba ida ne’e. Maslolos, FALINTIL nia loron iha 15 de Agostu tamba FALINTIL ne’e hari’i iha 15 de Agostu.

Iha dia 20 de Agostu ne’e soldadu no sarjentu barak mak tama tan ba forsas FRETILIN. Ne’e mak 20 de Agostu mak sai loron FALINTIL nian. Tamba ne’e mak Rogeiro Lobato sai hanesan Fundador FALINTIL nian, mas fundador ida primeiru ne’e nia laiha ne’eba. Iha historia barak. 20 de Agostu ami simu mensajen husi Rogeiro Lobato liu husi radio katak saida mak hau promete hau kumpri ona situasaun iha Dili ami kontrola hotu ona. Iha 20 de Agostu duni ami hamutuk fali iha Aileu atu hare fali lideransa ida ne’e mak atu tun mai Dili entaun hau duni (Camarada Mari) mak misaun ida ne’e hodi tun mai Dili para atu ajuda kontrola situasaun iha Dili. Hau tun mai Dili iha 20 de Agostu tama liu ba Quartel Jeneral. Ne’e mak hau foin hare movimentasaun ida komando portugues ninian tenta atu konvense komando Timor Leste ninian, komandante Rogeiro Lobato, atu hari fali buat ida seluk labele tama iha FRETILIN e atu hari fali Movimentu Forsas Armadas de Timor. Tamba saida mak Movimentu Forsas Armadas de Timor? Tamba 25 de Abril 1974 iha portugal kuandu halo golpe ne’e, iha mos movimentu ida ne’ebe sira bolu naran Movimentu das Forsas Armadas. Entaun sira hakarak repete fali ida ne’e para forsas sira ne’e labele tama iha FRETILIN. Entaun hau (Camarada Mari) tama iha Quartel Jeral. Hau hamutuk tiha ho Camarada Rogeiro Lobato iha ninia gabineti, mai major ida Sub-xefe estadu maior portugues ninian. Nia tama Quartel ne’e akompanha mos nia ema nain rua e nia koalia kedas buat ida ne’e katak prontu atu deklara Movimentu Forsas Armadas Timor. E hau (Camarada Mari) dehan hau mai iha ne’e reprezenta Comite Central FRETILIN ninian. A partir de agora Comite Central mak orienta. Depois hetan kedas apoia husi Comandante Carmo, Camarada Rogeiro Lobato, Comandante Hermegildo Alves ho sira hotu fo apoiu kedas ba hau (Camarada Mari) nia deklarasaun dehan ami agora hakruk ba orientasaun husi lideransa Comite Central FRETILIN ninian ne’e mak sira hateten. Iha 20 de Agostu.

Portantu MFA Timor ne’e la moris tan. Ema balun komesa koalia katak FALINTIL ne’e mai husi MFA Timor. Ne’e bosok. Nunka akontese buat ne’e. FALINTIL moris iha dia 15 de Agostu no dia 18 de Agostu mak batiza naran FALINTIL ne’e. 20 de Agostu mak Quartel iha Dili sira tama hotu ba halo levantamentu depois tama ba FALINTIL. Ne’e mak historia FALINTIL nian. Liu loron 21, 22, 23 de Agostu ita hare FALINTIL ema soldadu Timor ne’ebe ezerce portugues 2000 resin la liu ida ne’e. Entaun forsas presiza barak liu tan. Ne’e mak kria fali milisias das forsas da FRETILIN para atu fo apoiu ba forsa regular ne’e. Komesa mobiliza civis halo treinu baziku entrega kilat para halo rezistencia. Kuandu halo proklamasaun Insuresaun Armadas ami nia preokupasaun laos ona UDT. Preokupasaun mak husi sorin ne’eba atu tama mai, laos UDT ona. Tamba ne’e tenta atu kontaktu. Iha momentu ne’e Sr. João Carascalao iha hela Likisa. Hetan duni kontaktu ho nia, bolu nia atu mai hamutuk fali e João Carascalao mos konkorda tiha ona atu hamutuk ho FALINTIL no FRETILIN para atu halo rezistencia. So que buat nee la akontese tamba ema barak uja Radio militar hodi ameasa João, dehan atu oho nia, atu han nia fuan. Entaun nia mos hakarak buka nia moris, entaun nia la mai. Maibe lolos João Carascalao mai husi Likisa atu mai hamutuk iha Dili para atu hamutuk ona iha FRETILIN ho FALINTIL atu halo rezistencia. Ida ne’e mak razaun ami rua sempre hamutuk nafatin. Tamba hau (Camarada Mari) hatene historia ne’e.

Halo rezistencia ne’e primeiru halo iha fronteira hahu iha Outubro 1975, kuandu Indonesia komesa tama uja naran UDT nian, uja naran KOTA ho TRABALHISTA nian, mas forsa Indonesia mak duni. FALINTIL sai forsa FRETILIN nian sa tinan? Ida ne’e mak presiza hatene. Hahu iha 1975 to’o 1987. Husi tinan 1975 to’o 1987 FALINTIL ne’e forsas FRETILIN nian. Iha tinan 1987 mak halo dispartidarizasaun das forsas. Ne’e ho lideransa Xanana nian ona ne’e mak FALINTIL sai fali forsas nacionais e Xanana rasik sai husi FRETILIN no sai fali komandante FALINTIL. Maibe husi 1987. Iha tinan 1979 e 1980 baze de apoiu rahun e 1981 komesa reorganiza fali ona FRETILIN ho lideransa Xanana nian. Iha 1981 FRETILIN sai fali Partido ne’e ho lideransa Xanana nian. Iha tinan 1984 bubar tiha Partido no hasai fali Frente e 1981 moris CRRN no 1984 kontinua ho CRRN mais FRETILIN Frente nafatin.FALINTIL mos nafatin hanesan forsas FRETILIN nian, to’o 1987 maka Xanana sai husi FRETILIN e FALINTIL mos sai husi FRETILIN. Ita hare deit kompozisaun komando FALINTIL nian agora sira be agora komandante husi Lere ba to’o karaik ema sira ne’e hotu uluk Politikus. Sira laos militar. Lere uluk membru CCF e Komisariu Politik. Falur mos hanesan. Sabica uluk militar iha tempu Portugues nia furial. Kuandu FRETILIN kontrola Timor laran tomak iha Outubro 1975 maka Nicolau Lobato no CCF husu hau (Camarada Mari) atu hakerek Estatuto foun ba FRETILIN para atu adapta ba realidade foun. Entaun FRETILIN nia estruktura fali partidu governo. Entaun Francisco Xavier hanesan prezidenti no vice Prezidenti mak Nicolau Lobato no Camarada Mari sai Komisariu politika nacional iha Outubro 1975 e iha fulan ne’e mos hari’i estrutura ida bolu comite politiku militar. Signifika katak iha komisaun konjuntu ida iha militar ho politiku sira mak tur hamutuk para atu garante servisu ne’e ba oin.

Estatutu foun ne’e preven departementu bara-barak atu hanesan governo ida hahu husi departementu de Saude, ba to’o Negosiu estrangeirus. Tamba saida ? Tamba FRETILIN seidauk proklama Indenpendencia maibe tenki komesa monta ona administrasaun para atu halo servisu ba rai ida ne’e. Mas importante liu mak kuandu atu hari komite politiku militar ne’e , komite politiku militar ne’e halo komandantes das kompanhias hotu-hotu sai membru CCF. Ho estrutura foun Outubro 1975 ne’e mak Xanana mos tama hanesan membru CCF antes nia laos membru CCF. Ho estrutura foun ne’e mak Xanana tama iha CCF tamba nia hanesan Adjuntu ba Departementu Informasaun. Kuandu funu tama halo retirada ba foho, estrutura muda dala barak los tamba adapta ba funu ninian. Maibe kontinua nafatin politika mak komanda militar to’o 1987, politika mak manda militar kuandu iha setor ida politik militar, Iha ponta leste komisarius politik ne’e mak manda buat hotu-hotu, depois tuir mak komandante militar ne’e to’o iha 1987.

Iha 1987 buat ne’e fila ituan fali kuaze militar Forsa FALINTIL mak komanda tomak funu ne’e. Tamba saida? Ne’e hanesan kapa ida para atu subar tiha strutura FRETILIN nian. Maibe ema hotu hatene estrutura civil ne’ebe halo rezistencia ne’e estrutura FRETILIN nian. Mai CNRM iha 1987. Ho CNRM ne’e mak FALINTIL sai forsa Nacional, no Xanana sai husi FRETILIN ne’e husi 1987 to’o iha 1998 mak CNRT moris iha Portugal. Biar CNRT moris maibe komando da luta iha rai laran mak Xanana e nia hanesan komisaun diretiva FRETILIN, komando das FALINTIL. FRETILIN sempre iha ne’eba.

FALINTIL moris iha Aisirimou Aileu dia 15 de Agostu, hari primeira kompanhia 17 de Agostu ami tama iha Quartel Aileu. 18 de Agostu mak batiza naran FALINTIL 20 de Agostu maka Rogeiro Lobato komanda Forsas hotu-hotu iha Quartel Portugues hodi halo levantamentu kontrola situasaun e tama ba FALINTIL. To’o 7 Dezembro 1987 FALINTIL ne’e forsa FRETILIN nian. Hau nia istoria mak ida ne’e, hau fiar katak laiha historia ida mak los liu ida ne’e. Iha Aileu ema balun reklama atu sai mos fundador. Textu proklamasaun Insuresaun Armada ne’e ami fahe mos ba ema atus ida iha Aisirimou ne’eba atu asina deklarasaun insuresaun Armada.   Iha tempu funu mak direitus humanus hanesan ho tempu pas entaun lalika funu. Funu kuandu susar liu, entaun direitus humanus mos iha violasaun barak liu. Laiha ema ida mak hakarak atu oho kuandu laos gostu atu oho. Kuandu ema oho malu iha Maubisse ami haruka kedas ami nia pelutaun ida ba kontrola kedas e kaer duni ami nia ema. Kuandu FRETILIN kontrola laiha tan oho malu to’o indonesia tama mai Dili komesa avansa ba Aileu. Mas desizaun komite politik militar antes indonesia tama, ami sei halo reuniaun no foti desizaun ida katak kuandu Indonesia tama loke kadeia sira ne’e hotu e ema sira iha kadeia laran sira mak hili hakarak tuir FRETILIN ba foho entaun ba. Hakarak hela iha entaun ba hela labele obriga ema ida tuir FRETILIN. Ne’e orientasaun e Nicolau Lobato fo fila fali orden haruka ema sira ne’e livre no sira rasik mak foti desizaun. Uluk halao servisu laiha Telemovel maibe iha Radio Rakal. Ita uja Radio Rakal ne’e mos ho atensaun tamba Indonesia sira mos uja entaun uja deit estafeta maibe lori tempu naruk para atu to’o iha fatin. Mas orden hau mos hatene. Laiha orden ida maka soe granada iha laran.  Saida mak akontese FRETILIN hanesan Instituisaun tenki assume. Ne’e assume ona, maibe responsabilidade criminal laos FRETILIN nian, maibe ema sira ne’ebe halo nian. Se dehan oho entaun UDT mak oho tamba ema mate iha Ermera ne’e UDT mak oho.

FALINTIL ne’e antes 11 de Agostu ami halo ona servisu ho Timor oan sira iha Quartel por que ema barak mak tama ba forsas e ami hasoru malu lor-loron no ami komesa koalia ba hare kedas katak 80% Timor oan sira iha ezercito portugues hakarak indenpendencia. Tamba saida sira adere uluk ba FRETILIN? Tamba FRETILIN nia ideario mak hakarak uluk indenpendencia laiha tan ida. UDT hakarak federasaun. Povu barak liu mak simpatia ho FRETILIN ita laiha duvidas tamba ne’e mak rezistencia ne’e naruk tebes.

PR Horta nia fungsaun desde FRETILIN nia fungsaun hakarak halai liu ba relasaun internacionais. Nia kuandu golpe UDT akontese nia laiha Dili. Nia Australia, depois ami bolu nia mai dala rua. Dili ne’e sei tiru malu hela maibe nia mai atu hetan orientasaun konaba funu nian tamba ne’e nia laiha konhesementu konaba funu ne’e. FALINTIL kontrola timor laran tomak menus Oecusse. Tamba saida mak hari komisariadu nacional? Para organiza forsas tuir dalan ida, to’o iha fatin ida antes forsa sira to’o.

Koalia konaba Fundador, Lere laos fundador, Sahe laos fondador, Abilio Araujo mos laos fundador. Ami organiza a’an iha Santa cruz atu sai ba Aileu. Ami ho kilat Tolu (3) grupu ida ho kilat ida. Indonesia atu tama ami hatene ho faktus tamba sira komesa hadia luron e rona deklarasaun husi Jhon Naru atual Vice Prezidenti PN Indonesia.

Sunday, August 15, 2010

ELETRISIDADE RIIN TOHAR NO MONU IHA AREIA BRANCA: PRESIZA INVESTIGA TAMBA CONSTRUSAUN FRAKU







FRETILIN.Media Flash


Dili, 1255 horas, 15 Agostu 2010

ELETRISIDADE RIIN TOHAR NO MONU IHA AREIA BRANCA: PRESIZA INVESTIGA TAMBA CONSTRUSAUN FRAKU

Ohin dader kareta ida hakiduk no xoke kona poste EDTL nian ida iha luron ninin iha Areia Branca.  Ida nee halo poste semento nee tohar besik nia hun no monu ba fiu eletrisidade nian no iha dalan neebe trafiku liu.

Deputadu Inacio Moreira husi FRETILIN foti ona kestaun kona ba instalasaun linha distribuisaun foun nee hoid harii ho sementu riin neebe kleuk no neebe hetan sunu tamba instalasaun la los.

Tuir observasaun FRETILIN nian, liu husi deputadu Jose Teixeira neebe hare ho matan rasik no koalia ho populasaun iha fatin, sementu riin nee tohar maske hetan deit xoke kiik husi kareta.  Maluk sira bele hare foto neebe haruka hamutuk ho ida nee neebe hatudu katak riin nee iha deit besi kiik rua iha sementu nia laran.

Ba FRETILIN nee grave tebes tamba hautudu katak poste ka riin nee fraku tebes iha nia desenho no produsaun.  Entaun ita presiza dei mak husu, poste ka riin hira iha Dili mak iha defecto (ka iha Bahasa: cacat) hanesan ida nee?

Riin nee todan tebes, no se dala ruma monu entaun bele sai perigu boot ba maluk ruma neebe iha okos.

Favor ida maluk Jornalista sira investiga diak tan kestaun ida nee tamba presiza assegura katak la iha perigu tan ho riin seluk iha Dili laran neebe kompanhia ida neebe harii hanesan riin ida neebe tohar no monu iha fatin barak iha Dili laran.

Fotografia hamutuk ho email ida nee.

(Ba informasaun seluk tan dere ba deputadu Jose Teixeira iha 728 7080)

Thursday, August 12, 2010

Lia-Maklokek Hosi Sekretária Jeral O.P.M.T. Iha Kalan Angariasaun Dundus Ba Hakerek Livru Historia Luta Feto Timor





ATU HALO KONTRIBUISAUN DERE BA CAMARADA MERITA ALVES, SEC GER OPMT IHA 7314141





Lia-Maklokek Hosi Sekretária Jeral O.P.M.T. Iha Kalan Anggariasaun Dundus Ba Hakerek Livru Historia Luta Feto Timor

Fatin: Salaun Delta Nova

6 Agostu 2010


S.E. O Presidente da República, Dr. José Ramos-Horta;

S.E. O Presidente do Parlamentu Nacional, Sr. Fernando Lasama;

S.E. O Promeiru Ministro, Sr. Kay Rala Xanana Gusmão no Esposa Sra. Kirsty Gusmão;

Camarada Francisco Guterres Lu’olo, Presidente do Partido da
FRETILIN no Camarada Buibere maka ami respeita

Camarada Sekretario Jeral FRETILIN, Dr. Mari Alkatiri Maka ami respeita

Exlências Amu Bispo, e

Ilustres Convidados,

Kalan diak no kalan kmanek,

Ho honra boot ba prezensa ita-bo’ot sira nian hodi simu ami nia konvite no partisipa iha “noite de anggariasaun de fundos” ba hakerek livru istória konaba partisipasaun feto Timor tomak iha luta ba Ukun Rasik An, ba hotu-hotu, ami hodi estrutura tomak OPMT nian, hato’o ami nia boas vindas no respeitu, iha kalan kmanek ida ne’e.

OPMT nudar organizasaun istória ne’ebé luta ba direitu feto nian hodi kontribui ba libertasaun nasional, hetan previlegio ida boot tebes, ba atensaun konvidadus tomak nian, liu-liu ba lideransa historika ne’ebé aseita hamriik iha organizasaun ida ne’e nia oin, nuudar nain ba nia obra rasik.

Karik konvite ida ne’e bele kauza admirasaun ba excelencias sira, tansá organizasaun de massa, forsa polítika ida nian, bele halibur figura importante nasaun ne’e nian???

Resposta simples ne’ebé ami hato’o, katak nain ulun sira ne’e mak sai obreiros no arquitecta polítika hodi hala’o transformasaun sosiedade Timorense hodi hetan ukun rasik an. Sira hanesan jovens intelejentes, laiha diploma akadémico, maibé, hatudu dira nia kapasidadi atu hanoin buat hotu, ida maka kombate ba dependensia no vulnerabilidade feto Timor iha tempu ne’e ba. Lidér hirak ne’ebé sai nuudar fundadores, barak mak mate tiha ona iha okupasaun Indonezia, hela de’it balun ne’ebé hamrik iha ita nia oin Sua Excelência presidente da Republika Dr. José Ramos Horta no Sekretáriu Jerál partido FRETILIN: Camarada Dr. Mari Alkatiri.

Maibé ho ezijensia no previsaun ba luta ida naruk, iha mós kontinuadores ne’ebé lidera prosesu tomak hodi kulmina povu ida ne’e nia luta, hanesan Sua Excelência Primeiru Ministru Sr. Kay Rala Xanana Gusmão, Prezidente Partido FRETILIN Camarada Lu-Olo sira seluk tán maka sai testemúna okúlar ba luta feto Timor liu husi fase no fatin oin-oin, Frente Armada, Clandestina no Diplomátiku, hodi sai sasin ba feto barak nia terus, terus nuudar inan, nuudar feen, terus tanba nia determinasaun no korajem iha prosesu ida ne’ebé naruk tebes.

Ho rajaun hirak ne’e, hakarak hateten katak, existênsia organizasaun ida ne’e deve ba dirijentes ba luta libertasaun Nasionál. Tanba ne’e maka OPMT habesik an ba nain ulun sira, hodi apela sira nia Concsiénsia no responsablidade politíka atu fó tulun baa mi hodi hakerek istória luta feto Timor tuir realidade ka lalaok ida loos.

Hanesan feto, ami fuan kanek no moras tebes, bainhira iha loron Nasionál nai ulun sira temi Herois hotu, hodi fó homenagem no honra ba sira, maibé haluha tiha ami nia feton maluk ne’ebé sai mo slider no fó sira nia vida hodi liberta Nasaun ida ne’e hanesan: “Maria Tapó, Bi Lear, We-We, Muki, Soimali, Mariazhina, Bi-Doli-Mau no seluk-seluk tan.

Foin maka tinan sanulu, ita restaura ita nia Indepedência, maibé, nai ulun sira halauhan tiha kontribusaun no valores hirak ne’e. será que sira nia partisipasaun hakotu hona ho sira nia mate???. Ka ba sira ne’ebé moris, atu hetan no merese de’it predikadu nuudar saudoso komondante ka kuadru ida nia faluk?? Se nune’e mak la justu, bainhira ita hakarak kompleta istória povu ida ne’e nian.

Ho hanoin hirak ne’e, ami hakarak hasae homenajen ba mártires no heroinas feto sira tomak ba sira nia kbiit no determinasaun ba dalan ukun rasik an, no ho objétivu ne’ebé klean atu habelar istória ba jerasaun vindoura, atu bele rekoñese no valoriza forma no estratejia polítika oioin, ne’ebé sira nia inan, nuudar feto brani hamutuk aman assuwain sira, hatudu ho prinsipiu tuir deretu inalienável ba ukun rasik an. Sira nia ezemplu ho sakrifisiu oioin, no desizaun entre mate no moris, bele sai nuudar reflesaun no mata dalan ba jerasaun foun hodi infrenta luta ba dezenvolvimentu no hamenus kiak no mukit, luta hasoru formas foun ba esklusaun social, hahalok no lalaok halao trafiku humano, analfabetismo, rede postituisaun nebe organizada no buat seluk tan, hodi nune’e bele atinji verdadeiramente dezenvolvimentu ida eficáz no doradoiro ba povu Timor-Leste tomak.

Ho rekoñesementu ne’ebé profundo ba sira ne’ebé fakar ran no mate hodi ita hetan ukun rasik an, no ohin loron ita sai nuudar estadu soberanu ida, mak OPMT hanoin tempo to’o ona, atu feto halibur hamutuk, hodi hakerek istória konaba luta feto Timor Leste nian, hahú hosi OPMT nuudar parte intregante ida ba istória hodi luta ba libertasaun Nasional.

Responsablidade morál ne’ebé OPMT sente, katak, sei ita la hahu hakerek mak agents direktas hosi membru barak mak sei moris, sei lahetan biban no oportunidade atu regista no bele husik sira nia sasin ka testamuña, sira nia ezperiénsia, sira nia korajem no determinasaun hamutuk ho sira ne’ebé martir tia ona, bele sai memória moris iha livru ne’ebé sei hakerek ba.

Istória ne’e, sei sai nuudar sasukat ba edukasaun jerasaun foun nian, hodi banati tuir experensia ne’ebé ita nia heroina sira hatudu tiha ona, hodi oriente jovem nia moris tuir kultura no valores ne’ebé sira husik hela ba ita. Valores sira ne’e hotu maka identifika identidade feto Timor nian.

Excelnsias,

Ho respeito tomak no hanoin katak ita boot sira nia matenek, nia apoiu moral, esperitúal no finansiál bele halao ami nia mehi boot ne’ebé sei la kompleta, bainhira ami la husik obra boot ida ne’e. nuudar organizasaun massa nebe luta ba emansipasaun no direitu ba feto FRETILIN nia mahan, tuir realidade istórika to’o ohin loron, ami mos la nega partisipasaun feto tomak, karik balun anónima hela, ami nia rekoñesementu ba organizasaun hotu-hotu ne’ebé masu sucessivamente tuir conjuntura polítika no necessidade ba dezenvolvimentu Nasaun ida ne’e, durante luta ba ukun rasik an to’o ohin loron.

Ami hatene katak bainhira ita hamutuk, mak ita iha forsa, no bainhira ita iha forsa, mak it abele realize no atinji ita nia mehi ne’e.

Señoras ho Señores sira tomak ne’ebé mak repeita,

Desafio ida ne’e, mak ami husik hela ba ita boot sira hotu atu refleta ba, hodi hein ita boot sira nia apoiu no partisipasaun, ami fiar iha ita nia lideransa funu nain sira, no promotores ba luta ukun rasik an, ami deposita esperansa ba ita boot sira ida-idak ne’ebé bele mosu iha kalan kmanek ida ne’e. ami mos sei hato’o ami nia planu no objetivo ba hakerek livru ida ne’e atu hetan ita boot sira nia patrosíniu.

Molok atu remata, hodi OPMT nia naran, ho respeita tomak hato’o ami nia profundo agradesementu ba :

1.      Sua Excelensia Presidente da Republika; Sua Excelensia Primeiru Ministro, Lideransa Partido FRETILIN nian: Camarada  Presidente Lu-olo no Camarada Mari Alkatiri, ba apoio moral no finanseiro nebe fob a OPMT;
2.      Ami hato mos, ami nia obrigadu wain ba Camarada Luís Lobato no nia família, nebe prontifika fo sira nia fatin ba eventu ne’e hanesan primeiro passo ba noite de anggariasaun de fundos.
3.      La halua, hato’o mos ami nia respeito no agradimentos bot ba distintos convidados tomak no Amu Bispos, neebe bele mai hamutuk ho OPMT iha kalan kmanek ida ne’e, hodi fo ita bo’ot sira nia apoio moral no finenseiro hodi suporta ami nia mehi bo’ot ida ne’e.

Dala ida tan, ami konta ho ita boot sira iha jornada servisu ida ne’e, hodi preserva buat nebe historikos hosi povu Maubere asuwain nia oan feto sira.

Ho fiar metin katak, artigos nebe ami sei halo leilaun, bele hetan resultado diak hosi ita boot sira hotu, iha oportunidade diak ida ne’e.

Obrigada wain.

Dili,6 de Agosto de 2010

Lourdes Maria A. M. Alves de Araújo

Editorial Timor Post, Kinta 12 Agostu 2010






EDITORIAL

Susesu AMP??????

Dili-Selebrasaun tinan 3 governasaun Aliansa Maioria Parlamentar (AMP foin lalais ne’e haktuir deit susesu maibe la-temi frakeza ne’ebé durante ne’e akontese hanesan eletrisidade kontinua mate lakan, povu iha capital Dili seidauk asesu ba bé mos, estudante sira sei tuur iha rai hodi tuir izame, projetu ne’ebé laiha kualidade, mall
administrasaun iha Ministeriu hotu, la-temi.

Inspektur jeral hatuir katak maioria ministeriu iha governasaun Ministra AMP mosu mall administrasaun. Maibe kontrariu ho mensazem Ministra Financas Emilia Pires iha aniversraiu AMP hodi hateten; “hau sente ho 3° Aniversariu IV Governu Konstituisional ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao konsege halo milagre hodi halo reforma ba jestaun financeiro governu hodi konsege lori povu tomak sai husi krizi bo’ot iha tinan 2006/2007 no resolve problema barak, liu-liu problema idozus no veteranus.

Ho hakruuk boot hamutuk ho funsionariu no povu tomak espera ita hotu bele hametin nafatin estabilidade no paz hodi hatudu duni sentidu responsablidadekoletiva ne’ebé lori ita hotu servi no tane a’as interese povu.

Orgullu tanba konsege resolve problema idozus sira ne’ebé balun falsu maibe simu osan, idozus ne’ebé lo-loos balun to’o agora  seidauk hetan direitu ba dollar 35 pagamentu ba idozus husi Ministeriu solidariedade no social ne’ebé hariku mos funsionariu balun iha MSS.

Sussesu ho orgullu tanba bele rejolve problema veteranus falsu ne’ebé simu medalla, ikus identifika dehan veteranus falsu. Ne’e orgullu nomos hanesan moe ida.

Iha fali mensajem ba tinan AMP husi Ministru Infraestrutura Pedro lay mak; “Iha areira Infra-estrutura ami sei kontinua serviso hodi tane a’as povu no nasaun sai husi dezastre hotu hodi bele tulun nasaun ne’e lao ba dezemvolvimentu nebe sustentavel.

Mensajen ne’e kontradis ho situasaun atual povu parte soul hanesan Manufahi no Ainaro sira infrenta. Saida mak akontese agora povu sira iha parte ne’eba mak atividade ekonomia la-lao ho diak tanba dezastre naturais estraga Estrada hodi difikulta populasaun sira laos iha parte ekonomia deit maibe difikulta mos area edukasaun no saude.

Pelumenus, Pedro Lay haktuir mensajem ida hodi enkorajapopulasaun iha parte soul atu oinsa bele resolve problema ne’ebe akontese dadaun. Satan, Sekretariu Estadu Obras Publika Domingos Caero hateten, atu hadia Estrada presiza orsamentu boot. Orsamentu boot ne’ebe hasai hodi gasta saugate deit ne’e diak. Koalia konaba dezenvolvimentu no hadia povu nia moris, prinsipal mak hadia Estrada.

Mensajem mesak furak, funan-funan no renda-renda, laos iha ibun deit maibe halerik hein hela atu realize programa ne’ebé benefisiu ba povu no nasaun hanesan mehi ba ukun rasik nain sira. Ita hein.

Tuesday, August 10, 2010

FRETILIN deklara PR Fo Indulto tamba Elisaun Besik ona




Jornal Diario Nacional
10 Agosto 2010

FRETILIN deklara Fo Indulto tamba Elisaun Besik ona

FRETILIn iha Parlamento Nasional liu husi chefi bancada deputadu Anicetu Guterres deklara katak, Presidenti Republika Jose Ramos Horta gosta Gastao Salsinha hodi fo indultu, tamba elisaun mos besik ona balun buka atu sai Presidenti da Republika.

Fo indultu ne’e kompetensia Presidentei Republika nian, maibe ital abele fo indultu, tamba ita gosta ema ne’e, tamba uluk ema ne’e fasilita sira nia politika I ema nebe sira la gosta sira halo todan tan ema nia susar.’ Katak Aniceto Guterres ba jornalista sira segunda (9/8) iha Parlamentu nasional relaiona ho deklarasaun PR nian fo indultu ba Salsinha hgo membru F-FDTL nian nain tolu nebe oras ne’e iha komarka nia sublinha, maske presidenti da Republioka iha kompetensia atu fio indultu, maibe laiha kriteriu jeral ida ke bele kaer dehan, ema ne’e prense duni rekejitus atu hetan indultu, ne’e duni presisa halo lei para bainhira fo indultu hare rekejitus, ne’e duni maioria halo lei iha Parlamentu Nasional.

Presidente halo lei konforme nia hakarak , hanesan tamba nia gosta eme ne’e I parese ema ne’e berjasa ba nia an, nebe ita lahatene tamba kriteria saida atu fo indultu. Dehan chefi bancada FRETILIN Aniceto Guterres.

Relasa deputadu Aniceto, Timor Leste persija lei ruma hodi hare ba kriteria hodi fo indultu ba sese deit mak bele prense ona criteria, se lae Presidenti da Republika fo indultui tuir suka –suka. Suka-suka ne’e dehan iha interese politika, se bainhira nia gosta , entaun nia fo indultu.

Deputau Aniceto afirma, iha indultu mosu vantajen no disvantajen, tamba se ema ida prense ona kriteriu Konsensus politika ninian I Presidenti REpublika fo indultu ne’e interese estadu nian. Ma iha disvantajen, se hanesan bebeik , dala ruma prosesu justisa hela mos dehan bobar ona indultu ne’e iha bele afeta ba juis sira nia naran halo deit, tamba ema ne’e ba kadeia mos Presidenti da Republika perpara hela atu fo indultu.

Buat ne’e hau hanoin maske nia iha kompetensia, maibe tenki prense kriteria no rekejitus indultu ninian nebe defini iha lei, labele atu Presidenti da Republika gosta ema ne’e entaun tenki fo indultu tamba interese politika, tamba hela tan tinan ida hanesan iha ona kampanha para belun sai Presidenti da Republika  no balun kaer guvernu.

Saturday, August 7, 2010

TIMOR-POST: Lu-Olo: Partido La’os Bá Bosok Povu




Lu-Olo: Partido La’os Bá Bosok Povu

DILI 7 Julhu 2010 — Prezidente partidu Fretilin Francisco Guteres ‘Lu-Olo’ hatete vizaun partidu politiku atu halo dezenvolvimentu ba nasaun no povu la’os bosok fali.

        Lu-Olo dehan organizasaun hotu tantu partidu politiku iha vijaun ne’e defini nudar mos programa ba partidu nian.
Organizasaun hotu tenke iha nia objetivu, maske ketak-ketak maibe  ho nia finalidade maka hakarak dezenvolve sosiedade ida nia moris.
“Partidu la’os para atu ba bosok povu atu lori povu nia naran no bosok fila fali ba povu,” haktuir Presidente partidu Fretilin ne’e bainhira halo abertura ba formasaun lideransa Fretilin nian iha Tiber sexta (06/08).
Partidu hanesan ne’e, partidu la’os ba raut ema iha luron hodi halo nia kongresu
“Ita iha estatutu rasik ne’ebe iha manual programa no politiku, alende iha mos personalidade juridiku katak lei fo protesaun ba ita nudar partidu ida liu husi priense kriteriu sira hotu,” esplika Lu-Olo.
Nia dehan  Timor Leste lases husi prinsipiu no regras hirak ne’e liliu propia konstituisaun fo dalan ba sidadaun atu kria instituisaun oi-oin inklui asosiasaun hanesan mos partidu politiku.
“Ne’e dalan ba pais ida demokratiku tamba ne’e sidadaun ida tenke organija nia an bele sai partidu politiku atu bele halibur vontade politika ba nia membru tomak hodi hato’o ba estadu ka orgaun estadu nian,” deklara nia.
Entretantu sekretariu jeral Fretilin Mari Alkatiri hatete esperensia ba maka partidu Fretilin hetan ona komesa husi 2000 to’o agora.
“kamarada sira ita Fretilin hasoru situasaun oi-oin komesa husi 2000 maibe Fretilin nia maturidade politika mantein nia pozisaun atu alkansa ba objetivu,” dehan Alkatiri.

   Treinamentu

Entretantu, lideransa Partidu historiku Fretilin ne’ebe mai husi rejiaun 1 Ponta Leste Manatuto, Baucau, Viqueque, no Lautem hamutuk nain 26 , Sesta (06/08), tuir formasaun ba lideransa partidu nian ne’ebe tuir planu sei halao durante loron 3 nia laran iha Tibar, Liquisa.
        Sekretariu jeral Fretilin Mari Alkatiri iha abertura ba formasaun ne’e hatete lideransa hotu iha baze ne’ebe hetan ona nomeasaun tenke halao nia knar tuir responsabilidade ne’ebe mak iha.
“Hili tiha lideransa partidu nian komesa husi baze to’o nivel nasionál, agora oinsa maka estruktura hirak ne’e funsiona hanesan sistema ida,” haktuir eis PM ne’e.
Tanba ne’e ho lideransa hirak ne’e presija prepara ho kualidade bainhira halao knar iha baze.
“Se kualidade maka ita hakarak ba lider sira atual tanba ne’e ita halo treinamentu dadauk ne’e atu fo kualidade ba lider sira, tanba dala barak militante sira sempre hatete dehan lideransa mak tenke fo orientasaun maibe lideransa ne’ebe los maka tenke fo orientasaun,” esplika Alkatiri.
Tanba ne’e politika foun ne’e laiha ona sistema komanda, komanda laiha ona funsaun lideransa nasionál ne’e nia vizaun global la’os lideransa nasionál maka sai fali mikro finance.
Maibe sekretariu jeral ne’e dehan politika foun ne’ebe agora dadaun trasa maka lideransa nasionál ne’e fo deit orientasaun no  estratejia global deit no lideransa iha distritu maka tenke ho nia inisiativu rasik hodi halao.
Tamba ne’e Fretilin  funsiona hanesan instituisaun ida maibe instituisaun ida ho vida demokratika ida ne’ebe  forti entaun lider hotu tenke hatene nia pozisaun maka saida no lor-loron tenke halo saida.
“Maibe objetivu mak ne’e Fretilin ne’e sai instituisaun ida ne’ebe bo’ot ho kultura demokratika maibe ho vida institusional ne’ebe forte,” katak nia.
Alkatiri fo ezemplu katak hanesan ita hare’e ba ahi, ita karega iha butaun ida ahi ne’e lakan hotu, se taka fali ahi ne’e mate hotu, ne’e mak hakarak Fretilin sai hanesan ne’e.
        Iha fatin hanesan presidente partidu Fretilin Francisco Guteres ‘Lu-Olo’ hatete lideransa iha baze presija atu komprende lalaok partidu nian atu nune’e saida maka partidu planeia atu halo presija defini ho klaru.
“Tenke aprenzenta hanesan organizasaun ida ne’ebe la’os ida-idak maka tenke hola desijaun maibe ho regras atu nune’e bele kaer membru iha baze,” deklara Lu-Olo.
Entretantu sekretariu jeral adjunto Fretilin José Reis hatete atu halao vijaun partidu nian ba oin presija halo formasaun sufisiente ba lideransa iha baze.
“Objetivu maka ami Fretilin hakarak hato’o maka reforsa partidu ho kualidade ne’e mak importante liu ba Fretilin atu bele hametin vizaun Fretilin ne’e ba oin,” haktuir José Reis.
Tanba lisaun bo’ot ida ba Fretilin mak ho krize 2006 ne’e, tanba ida ne’e lideransa hanoin katak formasaun politika ne’e importante ba Fretilin atu hasae kapasidade kuadrus lideransa atu lori partidu ne’e ba oin.
“Ita hotu-hotu hatene katak partidu nia obrigasaun maka ida ne’e duni atu bele hamosu kuadrus lideransa iha partidu laran,” esplika nia.
“Porque partidu kuandu ba ukun tenke lori kuadrus no lideres mak iha kapasidade atu ukun povu,” dehan tan nia.
Selae José Reis dehan kuandu lideransa laiha moral politika atu ukun rai ne’e bele sai at, tamba ne’e lisaun bo’ot ida ba Fretilin iha tinan 4 nia laran durante kaer ukun. (agus dos santos)

Thursday, August 5, 2010

BIOGRAFIA SUADOSA CAMARADA ILIDIA GUTERRES NIAN: HUSI NIA OAN NO FAMILIA




Biografi Badak Mãe Nian

Ilidia Da Silva Guterres (Lilita/Dinakai), oan husi matebian Claudino da Costa Guterres e Maria Boavida, moris iha Venilale, Waimua, iha loron 26 de Marçu de 1954, feto mesak hosi maun alin nain hitu.

Hahu nia escola Pré primária iha Venilale iha tinan 1962, maibe iha tinan 1965, husik hela nia knua atu ba kontinua nia estudo iha Baucau, ramata nia Curso iha 1975.

Iha 1975, golpe hahu, iha tempo hanesan (invasão) Dina tenki moris nudar oan kiak ho 21 anos de idade tamba lakon Inan Aman nebe mate hotu iha tempo neba!

Evacua ba ailaran, iha parte Matebian, hahu actividade nudar membro OPMT, iha baze de apoio Centro Leste. Iha Situação dilema e la hatene eskolha, maibe atu hatutan nia moris, liu husi José Dias (Loimali), Dinakai Coenhece Mauhodu Ran Kadalak, e simu Mauhodu nudar nia companheiro atu moris hamutuk.
União ida neebe legaliza tuir Ukun FRETILIN  nian iha fulan Fevereiro, 1978, iha Zona 15 de Agosto, Oça Mesa, Waida-Suco Bualale.
Hosi união ida ne, hetan oan Mane ida Ivo José (Mau-Mean) 1979.

Atraves difikuldades oioin, nudar kaben husi guerrelheiro ida, idade nurak tebes atu simu realidade nudar kabe-nain iha situaçao moris iha funu nia laran!
Nudar lider nia kaben, nia suporta nafatin nia kaben oin sa nia bele halão nafatin nia knar nudar membro Comissão Politico Permanente. Nia fo edukação ba jovens sira, no iha uma ka abrigo, sempre Halão discussão actual iha tempo neba!
Tamba circunstancias funo nian, Dinakai ho Ivo José tenki haketak an hosi Mauhodu, tun mai vila iha 1991.

Iha tinan 2980, dala ida tan Dinakai tenki lakon nia oan mane Ivo Jose, nebe fila hikas ba Aman Maromak.

Ikus mai iha 1991, nudar sarani, Dinakai ho Mauhonu (iha subar nia laran), simu Sakramentu kaben hosi Amo Alberto Recardo (actual Bispo de Dili) iha Cámara Eclesiástica-Dili, iha tuku 8 kalan. Laiha festa husi casamento ida ne, tamba tenki fila hikas ba sira nia subar fatin (tia Anto nia uma Vilaverde), fahe malun fila fali, iha Janeiru dia 23, maka hamutuk fila fali depois de Mauhodu hetan Capturação husi military Indonesia. Husi Cassamento ne hetan oan Mane rua, Pepito e Marco.

Dala ida tan, Dinakai tenki simu realidade ida atu moris mesak nudar faluk, hahu tinan 1999, embora to’o nia taka matan no hakotu is, sei iha nafatin esperança katak loron ida nia kaben “Mauhodu” sei fila hikas mai hamutuk ho nia, oan sira, inan faluk, no familia tomak!

Nudar kaben, nudar Inan, nudar Feto foun (Inan Banin sei Moris), la’os fácil atu moris iha Situação nebe nia enfrenta!

Hahu ita hetan libertação ba rai doben ida ne, nia dedika nia moris, nafatin nudar Educadora ida, no mós Chefia ba escola Primária no.5 Comoro, to’o nia hakotu nia moris.
Educadora iha Escola, mos Educadora iha familia!
Inan ida nebé, ami nunka hare katak nia susar ka nia terus!
Sempre buka halibur hamutuk familia, parentes, amigos no oan sira!
Sempre iha tempo atu rona no partilha ema seluk nia halerik!

Dala barak nia so bele rona, nia so bele fo konselho tuir faluk kbit laek
Mãe, o moris nudar faluk, mas uma laran sempre nakonu, nakonu ho ema, ema oan kiak no feto faluk!
Karik ida ne, Mãe nia kruz!
Faluk, oan kiak, faluk, oan kiak maka hamutuk iha mahon ida ne!
Mahon ida nebe baa mi, nakonu ho domin, nakonu ho ksolok, embora dala barak, laiha duni atu han tuir oan ami nia hakarak, mas ami lasenti hamlaha, tamba ami nia inan sempre alimenta ami ho nia domin, nia ksolok, nia hamnasa!
Halao nia moris nudar feto faluk, iha medos 2005, mosu belun diak ida, hahu hari uma nebe ami nia inan hatoba ba!
Iha fin de 2005 (Novembro), Comesa sente ona moras, maibe oan ami nunka hatene mae moras sa’ida?
Fevereiro 2006, hakat ba Hospital Guido Valadares, hodi buka hatene mãe nia moras! Ikus mai iha fulan hanesan, consege halo operação ba cancró iha mãe nia isin.
Junhu 2006, ita hotu hasoru crise, maibe ami nia inan hasoru crisi bot liu tamba precisa osan ho valor nebe bot atu ba halo chemotherapy iha Australia (Melbourne)? Crise nebe ita hasoru, la taka governu iha altura neeba nia conciencia, e tulun duni ami nia inan ba hala’o tratamentu durante fulan 6 nia laran!
Dezembro 2006, Mae fila husi Melbourne/Australia ho condiçao saude nebe diak liu!
Dezembro 2007, graça maromak nian, mãe simu pai nia pensão veteranu nian.

Esforços dentro de limitação oioin nebe mãe enfrenta, tulun husi maluk barak, no mos hosi 4. Governu. Mãe hakaas an hodi apronta uma neebe ohin ami temi iha leten.

Hahu simu pensão nia kaben nian, bele hakma’an nia todan, bele fo biban ba oan kiak sira nia moris, faluk lubun ida nia moris, infelizmente, kma’an nebe nia sente la lão ba oin, buat hotu tenki fila fali ba kotuk, hahu Dezembro 2009!
Nia tenki hatutan nia moris, liu-liu oan kiak no feto faluk lubuk ida nia moris ho kbit professora ida nian! Kbit laek tebes, tamba kredito nebe nia foti iha Banco, halo nia dada is la to’o!

Hakat liu susar no difikuldade oin-oin, oan mane boot “Pepito” consege acaba nia estudo secundario e felizmente admitido mos iha Bolso de Estudo ba Hongkong, nebe sei hahu iha Setembro2010.

Nudar Inan, nia Preocupação boot liu, mak oinsa atu prepara e forma nia oan sira atu hasoru desafios ba sira nia futuro, ho nune, oan mane pepito, nia haruka ba tuir curso ingles iha Bali durante fulan nen.
Ba oan nia curso ne, dala barak nia tenki recorre ba maun-alin, familias, amigos, husu apoiu atu hatutan oan nia moris durante hala’o nia curso! Graça Aman Maromak, oan mane remata nia curso, maibe iha tempo hanesan, nai hatun mos planu seluk ba oan ami, no baa mi nia inan!

Oan mane fila hikas iha dia 2 de Julhu, fila iha momentu nebe inan doben começa moras fali ona, Moras iha nia silencio nia laran, recorre ba familias kbit laek, hein, karik tulun bele mosu, ikus liu iha loron 25 de Julho, tuku walu kalan, familia forçado atu lori ami nia inan ba HNGV.
Inan, tan sá o tenki nonok?
Inan, tamba sá labele fahe o nia moras, labele fahe terus neebe o sente?

Iha mãe nia matan, ami hare terus nebe o tahan,
Ami hare preucupação nebe o sente,
Ami hare todan nebe o lori!
Karik Cruz ida nee mak Mãe hakarak lori!
Cruz ba lakon ami nia aman,
Cruz ba oan ami nain rua,
Cruz ba Avozhina faluk, Pai nia Mãe,
Cruz ba faluk no oan kiak nain hat, nebe Mãe nia alin matebian (tio Tino) hela iha Mãe nia liman.
Cruz ba maluk hotu nebe tau neon no tau laran ba Mãe atu hatutan ba sira nia halerik… Cruz nebe todan Mãe, maibe Mãe hakarak simu, e mae halua tia mae nia moras, mae halua tia katak rico soin no murak rai nebe ami iha mak o, Mãe???
Mãe hatene katak ami nain rua, avozinha, alin sira, tia faluk, depende ami nia moris ba o, Mãe?
Mãe, ami labele simu, o atu lão fila kotuk baa mi, maibe tuir aman Maromak, na’in ba moris, dalan ida ne mak diak liu ba o, Inan Doben!
Atu hakmaan o nia terus, atu hakotu o nia moras, lori o ba deskansa iha Aman nia sorin!
Embora todan, todan tebes Mãe, mas ami tenki simu, tamba ami hadomi ho Inan Doben!
Ami fiar tuia fiar nebe o sempre hanorin mai ami, akatak ho hetan fatin diak atu deskansa iha Aman Maromak nia kaduna, mas karik, ami bele hatene Mãe, hatudu netik sinal ruma, roman ruma, ami nia aman Mauhodu iha nebe?
Inan, Hodu Ran Kadalak, o nia kaben, ami nia Aman, Avozinha nia oan, mas ami bele husu, nia ne se los?
Ema hotu koalia, ema barak koalia, katak nia ne, lider ida mos, funu nain ida mos, sera ke ida nee los, Mãe? Se los duni, sasin mak saida Mãe?
Dala ruma tio Ma’huno bele explica buat ruma, kona ba se mak Mauhodu Ran Kadalak, maibe ida nee mo ami sei labele hetan resposta, tamba tiu Ma’huno mos moras e labele koalia?

Ida nee mak realidade, ida ne mak moris, iha Nação foun, katak ita tenki hatene terus, hatene Sacrifica an, atu bele hetan ksolok iha loron hikus.
Nação foun, ho nia estoria rasik, ami fiar Mãe, katak historia sei haklaken buat los, embora buat los balun bele hakanek ema nia fuan ka laran.

Ami la halua, lori ami nia Inan Doben nia naran, familia tomak, parentes amigos, hato’o agradecemento boot, ba esforço, apoiu moral e financeiro husi governo, iha ultímos momentos iha ami nian inan moris to’o nia taka matan!
Nia hakarak tebes atu lori sai nia ba konsulta iha rai liur, e ba duni iha 4h20 madrugada dia 28, to’o iha Singapura, nia taka matan, nia is hakotu iha tuku 8 horas Singapura.
Oan kiak ami lori familia, parentes tomak nia naran, so iha lia fuan murak “Obrigado no agradecemento wain” ba laran luak nebe halo mai ami nia Inan durante nia moris, to’o ba halot nia isin.

Ami husu deskulpa bas alah hotu nebe ami nia inan halo durante nia moris.
La halua, ami hakarak iha momentu ida ne, hato’o ami nia agradecemento rohan laek ba tio Ali, ba rai rohan nebe oras ne dadaun ami hela ba.

Mãe ami senti nafatin o nia domin iha ami nia moris, e ami nia domin no oração hamutuk nafatin ho Mãe to’o rohan laek.

Tebes duni Mãe, fiar ba nain nia tulun, fiar ba Mãe nia liman fuan sanulo, fiar mos ba oan ami nebe bot dadaun, Mãe la senti faluk, Mãe halão funsaun nudar inan, nudar aman ba oan ami, Mãe senteforte no laran luak atu simu susar hotu, atu hatutan ami nia moris, força no coragem nebe Mãe iha, nia abut nak mãe nia FIAR.

Mãe ba ona, fila ba Aman Maromak nia Kaduna, keta halua tau matan nafatin ba oan ami Mãe, ami nia Forca mak Mãe nia domin, atu nune, bele hakman ami nia hakat ba oin, hakat nebe ami mos lahatene atu bele to’o rohan ka lae? tamba Inan Aman, imi husik hela ami, mesak tebes, oan kiak kbit laek, ba inan laek ba Aman!

Obrigado Mãe…………………………………
Adéus Mãe……………………………………
Ami fiar metin nafatin katak Na’i iha Leten ás ba, iha planu nebe diak liu ba oan ami nia moris.
Descansa em paz Mãe, ho nune habadak o nia terus, Amen!!!!