FRETILIN.Media

2010-2020: DECADE OF PEACE, STABILITY & DEVELOPMENT/DEKADA PAZ, ESTABILIDADE NO DEZENVOLVIMENTU

Media service of the FRETILIN party.
Servisu media partidu FRETILIN nian.

Contacts/contactus:

Deputadu Jose Teixeira
Tel. Mobile: +670 728 7080
Email: fretilin.media@gmail.com

Friday, March 30, 2012

“CANDIDATO NASIONAL ATU SAI PRESIDENTI REPUBLIKA BA POVO TOMAK.”




LIA MENON HUSI FRANCISCO GUTERRES LU-OLO
“CANDIDATO NASIONAL ATU SAI PRESIDENTI REPUBLIKA BA POVO TOMAK.”

LANSAMENTU CAMPANHA SEGUNDA RONDA

DILI, 29.3.2012

Povo Timor-Leste tomak neebe hau hadomi no respeita.

Camaradas Biuberes no Mauberes.

Foin dadaun Tribunal Recurso declara ona resultado eleisaun primeira ronda ba presidenti republika demokratika Timor-Leste nian.  Hanesan ita hotuhotu rona ona resultadu neebe Tribunal recurso anunsia hatudu hau nudar vensedor primeira ronda.  Nee mak povo Timor-Leste tomak neebe ba vota iha loron sanulu resin hitu liu ba desidi.

Uluk nanain hau hakarak fo agradesimentu kedas ba Povo Timor-Leste neebe vota ba hau liu candidato seluk.  Hau hakarak fo hau nia agradesimentu ba sira hotuhotu.  Hau hakarak fo obrigado ba ferik no katuas sira, jovem sira, veteranu sira, ema sidade no vila, ema foho no tasi sira hotuhotu neebe hatudu imi nia fiar mai hau atu sai imi nia presidenti republia. 

Hau hakarak mos fo hau nia agradesimentu ba kuadrus, militantes no simpatizantes FRETILIN tomak ba sira nia apoiu atu loke dalan ba susesu hau nia candidatura nian. 

Hau hakarak mos deklara hau nia hadomi no apresiasaun ba apoiu neebe hau simu husi hau nia camarada Biubere, hau nia esposa Cidalia no hau nia oan nain tolu hotu, Olo Kai, Eldino no Felezito Samora.

Hau hakarak agradese ba candidatos sira seluk liliu sira neebe halau  tiha sira nia campanha ho respeitu tomak ba povo nia direitus, nia liberdade, la uza intimidasaun no ameasa atu hatauk povo.

Hau hakarak agradese maluk sira barak husi partidu seluk ke fo apoiu ba hau nia candidatura.

Hau bele hamriik iha nee ohin loron halo deklarasaun ida nee tamba maluk sira hotuhotu nia apoiu no servisu.

Ita hahu lao dalan ida neebe ita lao dadaun ba Aitarak Laran iha fulan Janeiru liu ba ho esperansa bot, ho fiar bot katak iha ema barak neebe hamutuk ho ita hotu.  Hau nia hanoin la sala. Ita barak duni mak lao hamutuk. No hau fiar metin ita barak liu tan mak sei lao ba oin too Vitoria Final iha loron sanulu resin neen fulan Abril oin mai.

Tamba nee, hau hakarak povo Timor-Leste tomak neebe hau hadomi atu rona momos, hau Francisco Lu-Olo Guterres pronto, hau determinado, hau sente hau iha forsa makas liu tan, hau iha inspirasaun bot liu tan atu hakat ba oin ba eleisaun segunda ronda iha loron sanulu resin neen fulan Abril oin mai no atu manan.

Maluk Timor oan barak mak vota mai hau iha eleisaun liu ba.  Tuir dados CNE nian maluk Timor oan rihun atus ida tolunulu resin tolu, atus neen tolunulu resin tolu resin (133,635) mak vota mai hau.  Hau hatene mos katak iha maluk liu rihun atus  ida limanulu resin neebe la ba vota tamba razaun oioin neebe ita hotu rona ona.

Hau hakarak halo apelu bot ba ita nia maluk neebe la ba vota iha primeira ronda liu ba atu ba vota iha loron sanulu resin neen fualn abril oin mai.  Imi nia voto neebe imi sei ba tu’u nee imi nia segredu no imi nia direitu.  La iha ema ida iha mundu nee nia laran neebe bele hatene oinsa maluk idaidak vota. La iha ema ida bele hatene imi vota ba se.  Imi nia voto nee importante tebes tamba futuru ita nia rain nian iha imi idaidak nia liman liu husi voto neebe imi iha direitu atu tu’u iha eleisaun segunda ronda. 

Dala ida tan hau husu bot ba maluk sira neebe la ba vota is primeira ronda liu ba, atu ba vota iha segunda ronda iha loron sanulu resin neen fulan Abril oin mai.

Hanesan maluk sira rona ona, hau iha hau nian compromisso eleitoral, hau nia visaun ba oinsa hau sei halau hau nia knaar nudar Presidenti Republika ba Povo tomak.  


Compromisso eleitoral nee tatoli hau nia promesas ba povo Timor-Leste tomak saida mak hau sei halo nudar Presidenti Republika atu hametin pas no estabilidade, atu hametin unidade nasional, atu hakuak povo tomak, hodi sai Presidenti ba Povo Tomak.

Ida nee mak hau nia compromisso eleitoral, hau nia visaun oinsa hau bele sai Xefe Estadu iha RDTL ba imi hotuhotu nia interesse.  Hau deklara katak hau pronto atu tau hau nia assinatura agora kedas ba hau nia compromisso ida nee nudar hau nia sinal katak hau sei cumpri ho hau nia pormesas tomak iha documento ida nee nia laran.

Hanesan hau koalia sai ona dala barak iha fatinfatin durante campanha iha primeira ronda, no agora hau repeti fila fali.  Nudar presidenti republika:

Hau sei garante katak Pás no Estabilibilidade sei hametin duni oiha ita nia rain, iha ita nia leet.

Hau sei garahte ita bele hala’o dezenvolvimentu ida ne’bé ekilibradu no sustentável.

Hau sei garante katak hotu-hotu sei respeita di’ak liu tan Konstituisaun no Leis.


Hau sei garante unidade nasionál no unidade Estadu nian, integridade territóriu nian, indpendénsia no soberania nasaun nian.

Hau sei halibur povo tomak no sei la fihir ema tuir filiasaun politiku-partidariu, estatuto sosial no ekonomiku, religiaun, etnia ka rasa. 

Hau sei garante unidade estadu nian no karakter unitario RDTL nian.

Hau sei la tama iha disputa polítiku-partidária ne’ebé de’it no hau sei sai Prezidenti hotu-hotu nian no ba hotu-hotu, Xefe-de-Estadu ida ne’ebé la’o tuir dalan legál.

Hau sei sai guardiaun Konstituisaun nian, respeita leis no constituisaun no direitus no valores povo tomak nian tuir lei no constituisaun.

Hau sei hamrik metin ho integridade moral no politika hodi bele representa nasaun ho dignidade iha rai laran no tasi balun.

Hau sei buka ajuda maluk sira entende malu no hetan konsensus iha sosiedade nia leet bainhira hau hala’o funsaun hanesa moderadór (lian nain) no árbitru sistema nian.

Hau sei fó an tomak atu haburas relasaun di’ak ho rai hotu-hotu iha mundu laran, liliu ita nia visinhus Indonesia no Australia.

Hau sei respeita beibeik prinsípiu sagradu no neebe importante tebes, ne’ebé ezije katak instituisoens estadu nian tenke halo kooperasaun no solidariedade ba malu.

Hau sei halo kooperasaun ho orgaun no instituisoens estadu nian hotuhotu, liliu Governu no Parlamentu Nasional. 

Hau sei promete halo kooperasaun forte no metin tebes ho se se deit mak kaer governu RDTL ka iha Parlamentu Nasional.

Hau sei sai Xefe-de-Estadu ida ne’ebé hakru’uk ba Konstituisaun no Leis ne’ebé vigora iha Repúblika Demokrátika Timor-Leste.

Hau sei respeita kompeténsias órgauns soberania sira seluk nian.  Hau sei respeita maka’as independénsia Tribunais sira nian.

Hau sei uza hau-nia estatutu nu’udar Xefe-de-Estadu atu reforsa justisa hodi justisa bele halo ba ema hotu.

Hau sei garante Forsas Defesa no Seguransa Forte no Respeita Leis no Konstituisaun no ba sidadaun nia direitus tuir lei no konstituisaun.

Hau sei hakuak no garante kooperasaun entre Timor Oan hotuhotu. Hau sei enkoraja ema hotu-hotu atu konsulta malu hodi bele entende malu.

Hau sei bolu atensaun ba partidus polítikus hotu-hotu atu buka hetan solusaun ho rin metin  ne’ebé rezolve problemas nasionais no hametin Estadu-de-Direitu Demokrátiku.

Hau sei halo buat hotu atu garante solusaun ho dignidade ba veteranus, ferik no katuas, faluk no oan kiak sira.  Atu fo ba sira sira nia direitu tomak no halo sira nia osan haburas iha sira nia liman.

Hau sei fo hau nia atensaun tomak ba kestaun Kombatentes Libertasaun Nasionál no Veteranus Luta ba Independénsia ho respeitu no sentidu responsabilidade as liu. Hau sei hadiak sira nia moris, no resolve problemas neebe mosu ona no neebe taka dalan ba veteranos sira atu hetan rekonhesimentu tuir sira nia partisipasaun iha resistensia.

Hau sei garante ambiente diak no desenvolvimentu sustantavel no justu. Hau sei halo buat hotu-hotu atu Estadu bele lori benefisiu social no ekonomiku ba ema hotu-hotu ne’ebé presiza ajuda.

Hau sei garante katak povo tomak iha asesu ba edukasaun no formasaun profisonál, saúde, harii enpregu (servisu), luta hasoru kiak, uma ba ema hotuhotu, saneamentu báziku, bee moos no eletrisidade ba hotu-hotu no, katak hau sei defende inkluzaun sosiál no ekonómika.

Hau sei fo hau nia atensaun tomak ba kestaun Juventude no balansu entre feto no mane sira.

Hau sei defende prinsípiu konstitusionál kona-ba liberdade relijiosa no hau sei garante katak prinsípiu ne’e sei la’o duni ba oin.

Nudar Prezidente Repúblika hau sei servisu hamutuk ho sosiedade tomak atu hari’i frente luta contra violensia domestika no abuzu sexual, liliu abuso sexual ba labarik no pedofelia.

Hau sei defende povo, liliu labarik, nia direitu ba isin diak, kona-ba saúde no dezenvolvimentu sosiál, liuliu asisténsia materno-infantil no redusaun mortalidade, no akompañamentu labarik sira nian to’o idade eskolár, tamba nee envolve interese nasaun no povo nian.

Estadu tenke garante direitu labarik sira nian atu hetan ai-han ekilibradu to’o tinan lima, no sosiedade tomak tenke ajuda atu ita-nia labarik sira bele boot ho saúde di’ak.   Hau sei garante ida nee.

Hau sei fó mós atensaun espesiál ba doensas endémikas no infekto-kontajiózas.

Hau sei mobiliza estadu no sosiedade tomak atu fó liman ba malu atu halo kombate no prevensaun hasoru tuberkuloze, malária, dengue no liuliu, HIV/SIDA.

Hau sei garante desenvolvimentu neebe halakon kiak no buka kumpri ho Objectivus Desenvolvimentu Mileniu nian.

Hau garante ba povo katak bainhira hili hau ba Presidenti Republika signifika ona loke dalan ba pas no estabilidade no sei taka dalan ba sira neebe continua ameasa ita ho keize, no hakarak nafatin intimida ita no sosa ka manan ita nia povo uza dalan ilegal oioin.

Hau promete ba maluk sira hotuhotu, ba maluk Timor oan tomak katak bainhira imi tau imi nia fiar iha hau iha segunda ronda nee hau sei hakas hau nia aan tomak hodi cumpri ho hau nia promesas hirak nee tomak.

Povo timor-Leste tomak neebe hau respeita no hadomi; hau hatene katak ita hotu hakarak atu hateke ba oin em ves de hatek ba kotuk.  Iha semana liu ba desde eleisaun primeira ronda remata, hau no hau nia ekipa susesu simu no koalia ho maluk barak, inklui maluk balun neebe uluk candidato hamutuk ho hau iha eleisaun primeira ronda, no mos maluk seluk husi partidu politiku seluk neebe hakarak apoia hau nia candidatura iha segunda ronda.  Maluk sira balun mak hamriik iha nee hamutuk ho hau ohin.


Hau hakarak ho imi nudar sasin, no povo Timor-Leste tomak neebe rona hela hau koalia agora dadaun katak hau sei cumpri ho promesas hotuhotu neebe lori imi mai iha nee hamriik hamutuk ho hau hodi apoia hau nia candidatura.  Hau garante katak ita hamutuk sei hakat ba oin, ba dalan foun hodi hetan solusaun ba kestoens bot nasional hotuhotu neebe ita sei enfrenta nudar povo, nudar estadu iha tinan lima oin mai no iha futuru tan.


Bainhira hau hahu iha fulan Janeiru liu ba hau deklara katak hau atu canidata aan nudar candidato husi partidu FRETILIN atu sai presidenti republika ba Povo Tomak.  Ohin hau bele deklara katak hau sente katak hau “candidato nasional atu sai presidenti ba povo tomak.”


Hau nia profundos agradesimentus ba maluk sira hotu, no hau nia hakuak bot ba Povo Timor-Leste tomak neebe hau hadomi no respeita.



 


  

Thursday, March 29, 2012

Timorese women throw support behind Lu-Olo for President 2012-17

Dili, 29.3.2012

First round presidential candidates Maria do Ceu Lopes and Angelita Pires, together with their respective organizations, as well as Timor-Leste Labour Party President, Angela Freitas, and Democratic Party (PD) Vice President Lurdes Bessa, have thrown their support behind Francisco Guterres Lu-Olo for president in the upcoming April 16 run-off elections.

Ceu Lopes also brought with her the support of women's Non Government Organizations, having run as a candidate with the support of the women's network civil society groups.

Below are photos of the various women from Timor-Leste politics who publicly declared their support for Lu-Olo and urged their respective constituencies to Vote for Lu-Olo at the upcoming presidential elections.

President Lu-Olo expressed his gratitude for their support and pledged not to let them down on these issues of importance for gender balance.

For further information Contact Jose Teixeira on +670 728 7080

Angelita Pires, First Round Presidential Candidate

Angela Freitas, Partido Trabalhista Timorense President

Maria do Ceu Lopes, First Round Presidential Candidate 

Lurdes Bessa, Vice President of PD (Democratic Party)

Representatives of Women's NGOs with M.D. Lopes 

Saturday, March 10, 2012

COMUNICADO DA OPMT A IMPRENSA : Comemoração do Dia Internacional Da Mulher


Organização Popular Mulheres Timor

COMUNICADO A IMPRENSA

Comemoração do Dia Internacional Da Mulher

Por ocasião da comemoração do Dia Internacional da Mulher a 8 de Março, a Direcção da Organização Popular da Mulher Timor (OPMT) saúda todas mulheres de Timor-Leste e do mundo e, em particular, as que são membros da OPMT, encorajando-as a celebrar esta data especial de homenagem à mulher e que evoca o princípio da igualdade de direitos dos dois géneros a nível internacional.

A 28 de Agosto de 1975, antes do reconhecimento internacional dos direitos da Mulher pelas Nações Unidas, foi criada em Timor-Leste a primeira organização das Mulheres Timorenses,  a OPMT. A FRETILIN estabeleceu a OPMT  com o fito de  englobar  todas as mulheres encorajando-as assim a envolver-se organizadamente na luta pela igualdade de direitos e na luta de libertação nacional.

No decorrer deste nosso longo e difícil percurso de luta, as mulheres Timorenses têm vindo a demonstrar que podem e sabem assumir as suas responsabilidades com coragem e abnegação e, em qualquer contexto.

No âmbito da celebração do Dia Internacional da Mulher e, para ressaltar o papel da OPMT na conjuntura actual de Timor-Leste,   declaro o seguinte:


a)    A OPMT, como organização de massas da FRETILIN, dá o seu apoio total ao candidato do partido FRETILIN, Dr. Francisco Guterres Lú-Olo, às eleições presidenciais para o mandato 2012-2017.

b)   A OPMT distancia-se de todas as atitudes e declarações de apoio feitas a título individual a favor de outros candidatos presidenciais.

c)   As atitudes e declarações referidas na alínea b)  não estão em consonância com a orientação política da OPMT emanada através do Despacho da Secretária-Geral da OPMT, n°03/GSG-OPMT/II/2012, de 8 de Fevereiro de  2012.


Assim, a Direcção e a Estrutura Nacional da OPMT, vêm por este meio:


1.    Louvar o Compromisso Eleitoral do Dr. Francisco Guterres Lú-Olo cujo conteúdo é forte e detalhado e, especialmente porque defende e valoriza o papel da mulher no processo de desenvolvimento nacional.

2.    Repudiar atitudes e declarações por parte de elementos que utilizam abusivamente o nome desta organização histórica para interesses políticos individuais ou de grupos.

3.    Apelar às estruturas sub-nacionais e membros da OPMT para que redobrem a sua vigilância quanto a estas manobras políticas que nao visam senão lançar  confusão e prejudicar a nossa organização durante o período da  campanha eleitoral.

4.    Apelar para a consolidação da unidade  no seio da OPMT para que a organização possa reafirmar e redobrar a sua confiança política na FRETILIN e se empenhe melhor nos trabalhos para garantir a vitória do  candidato do nosso partido, Dr. Francisco Guterres Lú-Olo,  “Presidente da República para todo o Povo”.


Viva Camarada Dr. Francisco Guterres ‘Lú-Olo’!

Viva a  Mulher Timor! Viva as Mulheres de todo o Mundo!

A luta continua! A vitória é certa!

Dili, 8 de Março de 2012

Secretária Geral,
Lourdes Maria Alves Araújo

Friday, March 9, 2012

KOMUNIKADU HUSI OPMT: KOMEMORAÇÃO LORON FETO INTERNASIONAL


ORGANIZAÇÃO POPULAR DA MULHER TIMOR
OPMT

KOMEMORAÇÃO LORON FETO INTERNASIONAL

Atu komemora loron 8 fulan Marsu, OPMT hakarak hato’o felisitasaun ba Feto maluk hotu-hotu iha organizasaun no iha komunidadi, iha Timor-Leste no iha mundu tomak, em espesial ba membru OPMT sira iha fatin hotu-hotu hodi haksolok hamutuk iha loron ida ne’ebe FETO HANESAN SER UMANU, hetan rekoñesimentu ba nia direitu hanesan ho mane iha mundu internasional.

Iha loron 28 fulan Agostu 1975, molok Organizasaun Nasoens Unidas rekoñese direitu ba Feto, FRETILIN hahu harí ona OPMT hanesan Organizasaun Feto Pioneira atu halibur no hakbiit feto timor hotu-hotu hodi defende nia direitu no partisipa diak liu tan, hamutuk ho nia mane maluk sira, iha luta ba libertasaun nasional.

Istória hatudu ona katak Feto Timor, Feto  brani no aswain duni ne’ebe hatene asumi nia responsabilidadi iha konjuntura hotu-hotu liu husi dalan ne’ebe naruk no difísil tebes.

Atu fó liu énfaze ba loron ida ne’e, OPMT hakarak atu hato’o komunikadu hanesan tuir mai :

a. Konsidera katak OPMT hanesan organizasaun masa no patrimóniu Partidu FRETILIN nian, fó apoiu tomak ba kandidatu FRETILIN ba eleisaun Prezidenti Repúblika períodu 2012-2017 Kamarada Dr. Francisco Guterres ‘Lú-Olo’

b. Konsidera katak, duranti atividadi kampaña eleisaun prezidensial, OPMT deteta no rejista atitudi, deklarasaun no uzu polítiku husi ema balu ne’ebe lori naran OPMT hodi halo adezaun no fó apoiu ba kandidatu seluk

c.     Konsidera mós katak atitudi no hahalok hanesan temi iha alínea b. hanesan atitudi no hahalok ema indivíduo (oknum), la’os organizasaun tanba latuir prinsípiu orientasaun polítika OPMT ne’ebe haktuir ona iha Despaxu Sekretária Jeral OPMT nr. 03/GSG-OPMT/II/2012, loron 8 fulan Fevereiru 2012.

Nune’e, liu husi oportunidadi ida ne’e, Diresaun no Estrutura Nasional OPMT hakarak:

1.     Louva Kandidatu Kamarada Dr. Francisco Guterres ‘Lú-Olo’ nia Komprimisu Eleitoral ne’ebe detalladu no forte iha sentidu buka defende no valoriza feto tomak nia direitu no ita nia partisipasaun diak liu tan, hamutuk ho mane maluk sira iha prosesu dezenvolvimentu nasional.

2.     Kondena no repudia maka’as atitudi no hahalok ema ne’ebe deit mak halo aproveitamentu polítiku husi organizasaun istóriku ida ne’e ba interese indivíduo ka grupu.

3.     Apela ba Estrutura Sub-Nasional no membru OPMT sira tomak atu matan moris neon nain ba manobra polítika hirak ne’ebe hakarak lansa konfuzaun no prejudika ita nia organizasaun iha períodu kampaña.

4.    Hametin unidadi hodi reafirma no redobra nia konfiansa polítika ba FRETILIN no servisu maka’as ba susesu Kamarada Dr. Francisco Guterres ‘Lú-Olo’ sai Prezidenti Repúblika ba Povu tomak.

Viva Kamarada Dr. Francisco Guterres ‘Lú-Olo’!

Viva Feto Timor! Viva Feto iha mundu tomak!

A luta kontinua! A vitória é serta!

                                                                                      
Dili, 8 Marsu 2012

                                                                                          
Sekretária Jeral, 
Lourdes Maria Alves Araújo

BA INFORMASAUN ADISIONAL DERE BA AICHA BASSAREWAN IHA 727 0156

Wednesday, March 7, 2012

BANCADA FRETILIN HATO'O CONDOLENCIAS BA FAMILIA TOMAK SAUDOSO SR FRANCISCO XAVIER DO AMARAL


REPUBLICA DEMOCRATICA DE TIMOR-LESTE
PARLAMENTO NACIONAL
BANCADA PARLAMENTAR DE FRETILIN

  
Horiseik loron 5 Marsu 2012 natureza falun ho kaloan no udan rimis tun hodi hamotuk ho nia ema sira iha rai Timor Leste hakruk sudur tuku tun ba rai tanba ema diak ida, povu Maubere nia oan diak ida husik hela ita hotu hodi fila hikas ba Nai Maromak nia Kadunan.
Ema ne mak Francisco Xavier do Amaral, Presidente ASDT/FRETILIN, nebe lori Comite Central FRETILIN nia naran iha loron 28 Novembru 1975 sai proklamador ba independensia unilateral hodi hamoris Republica Democratica de Timor Leste.
Francisco Xavier do Amaral sai nudar primeiru Presidente Republica de Timor Leste, nia lider politiku tradisional ida nebe besik ba povu, nebe iha sentimentu klean ba nia povu rasik, konesedor diak tebes kultura povu Maubere nian, tanba ne nia konsege halo komunikasaun diak ho linguagem ida fasil I simplis hodi bele mobiliza povu barak iha tempu badak bele halo movimentu ida bot tebes ba kauza ukun rasik an iha ASDT/FRETILIN nia mahon.
Iha tempu difisil I konturbadu istoria povu Maubere nian iha 1975, Francisco Xavier do Amaral simu responsabilidade bot mai iha palku istoria nian lori desizaun Comite Central FRETILIN halo ho selenidade leitura ba Proklamasaun Unilateral Independensia ba rai ida nebe iha tinan atus hat limanolu moris iha kolonialismu nia okos hodi sai nudar Republica Democratica de Timor Leste.
Vontade atu servi’i nia povu no nia rain halo Francisco Xavier do Amaral simu knar sai primeiru Presidente ASDT depois FRETILIN, vontade bo’ot atu servi‘I mos mak halo nia simu responsabilidade sai primeiru Presidente da Republica nudar Maubere oan ida, no sentimentu atu servi’i mak halo nia sai kandidatu ba PR periodu 2012-2017 to nia iis kotu, halo nia sai ezemplu bot ida ba ita hotu atu aprende serve.
Atu remata ami nia liafuan ami hakarak hatete katak prosesu istoria sei lao nafatin halao nia knar, iha prosesu ida ne’e ema hanesan Fracisco Xavier do Amaral maski sei la iha ona hamotuk ho ita, nia naran no nia hahalok sei metin nafatin ho ita atu ita hodi lao tuir.