FRETILIN.Media

2010-2020: DECADE OF PEACE, STABILITY & DEVELOPMENT/DEKADA PAZ, ESTABILIDADE NO DEZENVOLVIMENTU

Media service of the FRETILIN party.
Servisu media partidu FRETILIN nian.

Contacts/contactus:

Deputadu Jose Teixeira
Tel. Mobile: +670 728 7080
Email: fretilin.media@gmail.com

Tuesday, February 2, 2010

DEKLARASAUN POLITIKA KONA BA PRESIDENTI PARLAMENTU LASAMA ABUZA PODER







REPUBLICA DEMOCRATICA DE TIMOR- LESTE
PARLAMENTU NASIONAL

BANCADA PARLAMENTAR FRETILIN
DEKLARASAUN POLITIKA

Dili, 2 Fevereiru 2010

Sr. Presidenti Parlamentu Nasional. 

Iha sessaun Plenaria horseik deputadu Antoninho Bianco husi Bancada FRETILIN foti kestaun ida kona ba Sr. Presidenti Parlamentu Nasional nia viagem ba distritus Covalima, Bobonaro no Ainaro iha semana kotuk.  Viagem ida nebe la iha konhecimento previo ruma nem ba liders bancada sira iha konferensia Lideres Bankada nian  ka ba Plenaria. 

Bancada FRETILIN diskute kestaun nee horseik no desidi katak nesesariu no importante atu halo deklarasaun formal ida nee ohin, tanba assuntu ida nee merese liu du ke koalia iha diversos deit.  Tuir Bancada FRETILIN nia hare, assuntu nee merese diskusaun klean tan, atensaun klean itoan, tanba assuntu nee seriu tebes, tanba hatudu pratica usa rekursus no orsamentu estadu nian neebe bancada barak, laos deit FRETILIN, partidu seluk mos kestiona hori uluk kedas.

Ho respeito tomak Sr Presidente, horseik nia diskusaun la satisfas bancada FRETILIN nudar opozisaun de facto.  Sr Presidenti nia tentative atu explika no tentativa justifikasaun husi sira neebe akompanha ita hamosu fali duvidas no perguntas barak liu tan ba ami nia bancada no bancada seluk kona ba saida mak lia los.

Ita hahu ho observasaun detalhadu itoan kona ba ita boot nia programa visita.  Bem…..ita hahu ho duvidas iha nee kedas. Ita labele diskute ida nee tamba tuir ami nia investigasaun ho secretariado parlamentu ita la konsegue hetan programa ida iha hakerek kona ba visita ida nee.  Programa no agenda ofisial nee buat ida neebe normal ho visita ofisial Parlamentu Nasional nian, liliu Presidenti parlamentu nian.  Liliu tamba Sr. Presidenti Nasional hodi usa rekursus no fundus estadu nian atu halau ita boot nia viagem ida nee.  Laos deit ita boot desidi ba, sai kareta ba mak nee deit.  Tamba iha escolto polisia, funsionarios no ema seluk neebe estadu hotu mak selu. 

Plenaria mos la hetan notifikasaun ruma tamba sa mak Sr Presidenti ausenta husi plenaria bainhira plenaria lao hela ho nia actividades baibain.  

Ami la hein husu autorizasaun, maibe pelo menos to’o konesimentu ba Liders bancada ka Vice Presidenti hodi ami bele halo avaliasaun molok viagem hotu se viagem nee justifika ka lae.  Se lai ami rona deit husi media, hanesan ami rona iha semana kotuk.  Plenaria la hetan notifikasaun maske ami mai iha nee hein plenaria atu lao loron rua no hein katak presidenti mak atu mai preside.  Maibe lae, ami rona liu husi media deit katak ita ba distritus.  Nee la satisfatorio Sr Presidenti.

Sr. Presidenti, ami nia leitura kona ba Constituisaun neebe fo’o poderes ba  Parlamentu Nasional nudar orgaun collegial, orgaun collectivo.  Nee signifika katak parlamentu halau nia knaar konstituisional hanesan desizaun politiku, legislativo ka fiscalizador liu husi nia orgauns, hanesan plenaria no comissoens.

Bainhira ita koalia kona ba seguransa nasional no implementasaun politika seguransa nasional entaun nee kestaun ba parlamentu nudar orgaun, laos meza nia kestaun deit.

Tamba sa mak hanesan nee?  Tamba tuir nia natureza orgaun colectivu nee desidi iha plenaria kona ba assutuns neebe nia iha knaar constitusional, laos ema ida ka grupu ida mak desidi ka koalia ba parlamentu. 

Artigu 17 Regimento Parlamento Nasional nian tatoli poderes no responsabilidade Presidenti Parlamentu Nasional nian.  Ita ba hare ba linha ida idak.  Deskulpa Sr Presidenti Parlamentu Nasional maibe la iha artigu ka linha ida neebe hakerek katak Presidenti Parlamentu Nasional mak fiskaliza operasaun polisia, ka halo fali papel ida neebe Presidenti Republika nudar Xefe estadu ka Primeiru Ministru nudar Xefe Governu halo kona ba assuntu ruma neebe mosu kona ba seguransa nasional. Fatin servisu mak iha nee….Uma Fukun.  Hanesan ohin hau dehan, ita nia knaar klaru liu tuir artigu 17.

Sr. Presidente, maluk deputado sira, ida ne’e la’os primeira vez mak recusrsos estado, recursos Parlamentu Nasional ninia ne’e, recusrso povo nian, sr Presidente Parlamentu hodi usa atu halo viagen ida hamutuk ho Deputados Bancada Partidu Democratico nia deit.  Iha tinan kotuk ita bo’ot, sr Presidente ba halo inaugurasaun ba governu nia projectu iha Same no ba visita no fahe tractor iha Uatocarbau.  Visita rua ne’e la integra elementus husi partido FRETILIN no partido oposisaun seluk.

Bancada FRETILIN hakarak halo claru katak ida ne’e violasaun lei tanba usa fundos no recursos husi estando atu halo servisu politico no partidariu.

Banacada FRETILIN la iha duvida ida katak viagen Presidente Parlamentu halo ba distritu Ainaro, Covalima no Bobonaro ne’e nudar actividade partidaria no politiku tuir relatoriu ne’ebe povu no autoridades locais fo mai bancada FRETILIN no ne’ebe ami hetan husi maluk sira seluk tan.  No bainhira ita haree ba deputados ne’ebe integra ho viagen ida ne’e, ita hare katak ne’e la’os delegasaun parliamentar maibe delegasaun partidaria no iha objectivo ka tendensia politika.  Ita lalika buka taka matan ba malu.  Nee konkluzaun klaru duni ba ami, tuir karakter visita tomak, no tuir reportagem iha media. 

Tuir lolos Sr Presidente parlamentu, comisaun B ne’ebe iha juridisaun kona ba sector seguransa mak hetan despacho husi Sr Presidente atu ba halo fiskalizasaun.  Tuir loloos, Sr. Presidente parlamentu hela iha fatin atu cumpri ita bot nia knar tuir artigo 17 Regimentu Parlamentu nian.  La’os ba fali halo serviso komisaun ka serviso governu executivo nian ne’ebe ita hare iha karakter kampanha politica deit.  Bancada FRETILIN dehan ida ne’e ho respeitu tomak.

Partido FRETILIN declara iha loron 31 de Dezembru 2009 katak povu Timor-Leste merece visaun politika ida ba tempu naruk kona ba pas no estabilidade, laos deit slogan tintinan nian.  Tamba ne’e FRETILIN declara katak iha tinan sanulu atu mai bancada FRETILIN no partidu tomak sei serviso  hamutuk ho se se deit neebe pronto atu halo 2010 to’o 2020 sai nudar decada ba Paz, Estabilidade nomos Desenvolvimentu ba povu no nasaun Timor-Leste tomak. 

Bancada FRETILIN declara katak nia sei coopera to’o maximu atu hasoru elementos criminosos ne’ebe hakarak estraga moris hakmatek Povo Timor-Leste nian.  Tanba iha 2006 militantes no quadros FRETILIN mak sai alvu violensia no criminoso sira.  Nune ami nunca hakarak Timor oan ida seluk terus hanesan ne’e, hanesan Timor oan barak terus ona iha tempo crise 2006 liu ba.

Tanba ne’e mos mak ami duvida no kestiona, se Sr Presidente Parlamentu iha duni seriedade hodi halo visita ba fatin hirak nebe mak agora sai kestaun bo’ot ba Ninja nebe ita hotu rona no preokupa dau-dauk ne’e, atu fo hakmatek ba populasaun tanba iha actividade criminoso ka atu ba soran povu no ataka partidus oposisaun sira.  Ida ne’e mak ami rona no ami sei buka atu verifica tan, maske ami nia fontes seguro tebes.  Maibe tanba ami la iha ne’eba, la integra iha delgasaun mak ami suspeita makas liu tan katak ida ne’e los duni.

Bancada FRETILIN la haluha katak iha crise 2006 iha mos indicios katak Sr Presidente, ita bo’ot sai nu’udar mentor hodi halo mobilizasaun ba inocentes balun tun mai Dili hodi halo disturbios, ho objektivo atu dun militantes no quadros FRETILIN nian nu’udar provocador ba situasaun ne’e.

Maibe iha mos aspectu transparensia no responsabilidade orsamental ba viagem ida nee Sr. Presidente. Bancada PUN, no Bancada parlamentar seluk hori uluk kedas exige ona katak presisa halo auditoria ba contas no orsamentu parliament nacional nian.  Tempo to’o ona atu hahu auditoria ida ne’e no atu halo investigasaun kona ba viagen semana kotuk ne’ebe ami considera nu’udar mal uso osan no recursos estadu nian ba servisu partidario no politico.

To’o iha auditoria credivel no independenti ida kona ba ezecusaun orsamentu parlamentu nian bancada FRETILIN sei la iha confiansa katak orsamentu ezecuta los no tuir lei. 

Iha Uma Fukun ida ne’e, diak liu ita hahu ho relatoriu ba plenariu kona ba viagem ida nee hamutuk kusta hira ba estadu no Povo nee?

Sr Presidenti, ita nia credibilidade no integridade nudar Presidenti Parlamentu nian mak iha risku agora dadaun, tamba, desculpa boot maibe la menus ita nia partidu mak fiar katak ita nia viagem iha semana kotuk laos partidariu no caracter politiku.

Ikus liu Sr Presidenti, tamba sa mak terseira Sessaun Legislativa, ida neebe lau dadaun, seidauk hetan abertura formal?  Nee la normal no negligensia boot ida ba meza parlamentu nian. Bainhira mak atu halo abertura ba sessaun legislative ida nee?

Sr Presidenti, iha buat barak neebe tuir lolos meza tau nia tempu tomak halo esforsu atu hadiak servisu parlamentu nee nian, em vez de halo orgaun soberania sira hanesan fali campanha politika. Ida nee mos bele kria konfusaun no xoke entre orgaun soberania sira, bainhira orgaun soberania ida hatama nia kanuru tohar ba ida seluk nia kompetensia.

Tuir bancada FRETILIN nia hare, ita nee mak akontese dadaun, no ezigi labele mosu tan.

Obrigadu ba tempo Senhor Presidenti.

No comments:

Post a Comment