FRETILIN.Media

2010-2020: DECADE OF PEACE, STABILITY & DEVELOPMENT/DEKADA PAZ, ESTABILIDADE NO DEZENVOLVIMENTU

Media service of the FRETILIN party.
Servisu media partidu FRETILIN nian.

Contacts/contactus:

Deputadu Jose Teixeira
Tel. Mobile: +670 728 7080
Email: fretilin.media@gmail.com

Wednesday, March 24, 2010

Timor Post: DEPUTADU FRETILIN HUSU PRES. REP. HORTA RESPEITA DIREITU TIMOR LESTE







Timor Post 23.3.10
Dili - Membru Parlamentu Nasional sira balun husu ba Prezidente Republika Dr. Jose Ramos Horta atu respeita direitu Timor Leste nian konaba eksplorasaun minarai iha kampu Greater Sunrise iha Tasi Timor.
Iha publikasaun jornal *Timor Post* horisehik, Prezidente Horta *konsideraopsaun halo eksplorasaun mina rai iha tasi leten mos diak ba Timor Lestemaske pipeline Greater Sunrise sei la lori mai TL ou ba Australia.*

*PR Horta hateten ida ne’e relasiona ho opsaun kompania Woodside nian nebemaka hateten katak pipeline bele lori ba Darwin, Australia ou halo eksplorasaun iha tasi leten. Kompania husi Australia ne’e la kohi lori pipeline mai TL tanba dehan tasi klean demais.*

*Deklarasaun xefe estadu nian ne’e hetan konsiderasaun husi membrus PN balunnudar ‘asaun’ ida nebe ladun fo benefisio ba objetivu luta governu TL nian.*

*Governu anterior no atual iha objetivu ida deit maka tenki lori pipelinemai TL.*

*Deputadu husi bankada Fretilin, Jose Teixeira, hateten deklarasaun PR Hortanian hanesan atu ‘nega’ ona direitu Timoroan sira ba pipeline.

*Tuir Teixeira nia hare katak xefe estadu nia reasaun ne’e hatudu katak nia ladun iha konesimentu diak konaba dada pipeline mai TL no halo diplomasia demais.

“Hau hanoin Prezidente laiha konesementu diak konaba atu dada GreaterSunrise ne’e to iha nia abut hodi hatene didiak kona ba industria ida ne’e”dehan deputadu Teixeira horisehik iha uma fukun, bainhira dada lia ho Timor Post.

Teixeira, nebe nudar eis membru governu Fretilin nebe uluk involve makas moaiha negosiasaun Tasi Timor ho Australia, ne’e hateten, PR Horta presiza hateten katak kuandu dada pipeline mai TL, bele loke benefisio barak baTimoroan sira,inklui loke fabrika.“Hau prekupadu bainhira xefe estadu dehan Greater Sunrise liu husi tasi leten bele fo benefisiu ba Timor,hau hare xefe estadu halai ona husi ita nia diretu atu hari industria ruma iha rai ne’e, tanba uluk halo negosiasaun ba Greater Sunrise ne’e nia mamar liu ho nia pozisaun no sorte bot tanba eis Primeiru Ministru Sr.Mari Alkatiri mak tos liu ba ninia pozisaun,” dehan Teixeira.

Tuir nia hare katak Timor Leste sei la hetan benefisio diak kuandu eksplorasaun mina rai iha Greater Sunrise halo iha tasi leten.

“Tuir hau nia hare konaba greater Sunrise liu husi tasi leten ne’e la iha benefisiu ida ba nasaun Timor Leste,” dehan nia.

Teixeira hateten bainhira nia xefia ekipa negosiasaun governu TL nian ba Greater Sunrise iha tempu governu Fretilin nian, nia ho Prezidente Xanana Gusmao sempre iha hanoin ida deit maibe so Ministru Negosiu Estranjeiru Jose Ramos Horta maka sempre buka diplomasia makas ho Australia.

Nia dehan uluk politika governu Fretilin nian hakrak atu dada mai ihane’e atu nune bele iha mos fabrika iha nasaun ne’e.

“Atu aumenta ita nia oportunidade ida. Tanba bainhira ita dada gas ne’e mai prosesa iha ne’e tenke iha mos industria seluk,tanba gas ne’e tenke hamos no tenke fali mos ho ninia komponentes sira seluk , atu bele produs mos buat sira nebe ita ema la uja hanesan eletrisidade,atu nune bele tama ba rede eletrisidade nasional nian ,buat sira ne’e hotu mak importante atu ita bele eksplora rekursu ne’e mai ita nia benefisiu deit osan,” dehan nia.

“Se ita hakarak deit osan entaun ita husik deit iha neba no ita ba foti deit osan,maibe tamba ita hakarak atu hari industria petrokimikal ida,entaun ita tenke halo mos estudu didiak ida kona ba nia impaktu ambienmental mos hodiak tanba iha mundu agora ne’e iha rai nebe kompania halo ho diak hodi hare ba ambiente,hare ba impaktu social. Maibe iha kompania balun nebe halo la diak no bele fo impaktu mos ba ema nia rai,ema nia tasi no bele mos foi mpaktu ba ema nia moris.

“Se hanesan ne’e laos kontradis deit ho governu maibe bele mos iha kontradisaun, tanba partidu politiku barak liu, kontradisaun bot ba ihaParlamentu Nasional no mos kontradisaun ba povu tanba ita nia objektivu hamutuk. Fretilin, AMP ka se se deit atu uja,tanba kestaun ne’e laos dehan kazu pipeline ba nebe maibe kestaun ne’e mak ne’e rekursu ne’e ita uza tuir benefisiu makas liu ba Timor Leste ka ita ba foti deit osan, tanba buat rua ne’e oin seluk,tamba laos deit osan para ita atu uja benefisiu ida ne’e,”deputadu Teixeira hatutan.

Iha fatin hanesan xefe bankada PD Adriano do Nascimento husu ba xefe estadu atu serbisu hamutuk ho governu hodi luta ba pipeline mai TL.

Nia dehan agora governu TL sei halo negosiasaun hela ho Australia no kompania sira atu lori pipeline mai iha rai ida ne’e.

Adriano mos la kokorda ho opsaun Woodside nian atu lakohi dada pipeline mai TL.“

Agora governu halo hela negosiasaun. Hau hanoin hanesan orgaun soberano ida labele fo fali fleksivilidade ida para kompainia sira kaer fila fali buat sira ne’e hodi luta hasoru fali governu,” dehan nia. (mj6)
.

Tuesday, March 23, 2010

DEKLARASAUN POLITIKA BANCADA FRETILIN PAKOTE REFERENDU IHA SECTOR ELETRISIDADE





Dili, 22 de Março de 2010

Nai  Presidente Parlamento Nacional

Fernando de Araújo – Lasama

Ex.Cias

Atu hamentin no haburas ita nia Independência hau hanesan Deputado  membro Parlamento Nacional no representante Povo nia, iha dever hodi haburas, no hamentin uma fukun ne’e nia knaar, hodi tatoli Povu nia preocupação ba Governo, no sai Povu nia lian, Povu nia isin, no materializa povo nia mehi.

Nudar Deputado hussi bancada FRETILIN hanesan oposição iha knaar no iha competência tomak atu tatoli Povu nia lian no hussu ba Governo, tuir art. 9°, alinea h, no artigos 137° e  138° tuir Rejimento haruka.

Halo requerimento ida ne’e hau  hakarak hussu ba Governo atu bele hatan resposta ho escrito tuir Konstituição da República artigo 101° no. 2  e artigo 107°. Atu nune’e ita hotu bele hakruk ka halo tuir lei nebe iha. 

Declaração Politica.

► Ohin Bancada Fretilin hakarak koalia dalan ida tan kona ba Governo nia incapacidade nebe halo decisão Politica ida Inconstitucional hodi aloka osan tokon ba tokon cria “Pakote Referendum”. “Pakote Referendum” mosu tamba incapacidade Governo ida ne’e nia ba execução orçamento Ano fiscal 2009 nia.

Nain Presidente no maluk deputado sita;

Problemas controversiais nebe mosu, bahinra hahu koalia kona ba “Pakote Referendum” maka;

-       Iha discução Orçamento Geral do estado 2010 nia, governo lahalo explicação nebe detalhado. Tamba informações nebe iha kona Pakote Referendum Deputados sira hussu ba Sua Ex.cia Senhora Emilia Pires hanesan Ministra Finanças, dehan “lahatene”(Timor Post 27 Outubro 2009). Fretilin considera hanesan taka falta deit no bosok representantes povo iha uma Fukun ne’e.

-       Piur liu tan Shr. Januario, halo mos ninia Pakote Referendum ketak ketak. nebe publico mos hatene hotu ona, e atu hatete lolos katak ne’e contra Lei aprovisionamento. Publicações documento “Lista do Pacote de Referendum do Sector da Electricidade” total $ 16,693,517 milhões, nebe media nacionais publica, ne’e acto crime e precisa hetan investigação. Ho respeito hau hussu atu lalika fo argumentos oin oin dalan diak liu ba investigação. Ne’e concequência intenção ladiak “KKN”, “Iregularidades” “Incapacidade”,Iresponsabilidade”, “Incompetência”, “Inconstitucional”.

-       Maluk sira bahinra ita hare fila fali ba iha “Lista do Pacote de Referendum do Sector da Electricidade” total $ 16,693,517 milhões, ne’e hatete katak osan ba iha projecto hirak ne’e mai hussi orçamento 2008 nia. Tamba iha ano fiscal 2008, iha verba ida nebe aloka ba “Construção de Facilidades para Produção de Energia Electrica” 5 milhões. Osan ne’e durante besik tinan rua nia laran ba tau deit iha nebe?!..... Tamba saida mak osan ne’e derepente sai fali hanesan Pacote Referendum?!.......

-       Alocações orsamento ba projectos pacote referendum la tuir “Desenhos Técnicos no kalkulos técnicos e la tuir Build of Quantity (BoQ). Governo ida ne’e aloka osan hanesan siik deit.

-       Tamba ne’e ami hare konfusão boot ba total orçamento pakote referendum nia. Osan nebe lakon iha Governo, MF tenke responsabilisa, orçamento geral barak mak lakon; Tamba Sobu Sistema no relatório Delloite hakerek iha indisius nebe la claro ba gestão financeira , piur liu tan osan ho montante boot idak idak assina. Sobu Sistema ne’e loke dalan ba hamosu corrupção, usa povo nia osa la los.

-       Liu hussi lia verbal deit mak idak idak hatete sai, montante, orçamento Pakote Referendum. Membro governo balu hatete 70 milhões, (Timor Post, 18 de Setembro 2009), Shr Domingos Cairo hatete iha TV dehan $ 67 milhões, documento hussi governo haruka mai parlamento $ 63.717.443.42 milhões.

-       Piur liu tan Shr Domingos Cairo halo tan declaração ida iha journal STL iha 12 de Março de 2010, hatete osan nebe transfere hussi projecto óleo pesado $ 70 milhões, usa ba pakote referendum hamutuk 59 milhões ba projectos 662, empresários hamutuk 500 contratores.

-       Maluk sira ho declaração ne’e halo ema barak confusão liu tan tamba projectos barak mak dehan hotu ona maibe to’o ona oin loron lahatene total projectos pakote referendum ne’e hira........ Lista nebe sira/governo ba apresenta Sua Ex.cia Presidente da Republica hamutuk 661 projectos (Timor Post, 9 de Novembro de 2009) contraria ho lista nebe ami simu hamutuk 828 projectos.

Nai Presidente no maluk deputados sira.

Bahinra hahu fahe projectos hussi pacote referendum, nain ulun sira balu halo comentários mesak furak deit hanesan:

-       Pakote referendum $ 30 Milhões – Empresário TL simu projectu laiha tender. (Timor Post - 26 de Agosto de 2009). Declaração ne’e Inconstitucional, contra Lei. Será que osan ba pacote referendum mak 30 milhões ne’e deit?

-       Pakote Referendum Hakbi’it Empresários lokal (Timor Post 19 de Setembro 2009), maibe agora hatete fali, empresários mak sala. Fo kbi’it ba ita nia empresários tenke halo plano didiak e cria condições antes ita fo knaar ba sira.

-       Ho pacote referendum sira/governo hatete atu capacita ita nia empresários nacional sira, maibe empresário indonesia nia mos hetan pacote referendum (Timor Post 28 de Setembro de 2009). Hanesan ne’e naksalak boot tamba laiha plano no tamba iha interesse.

-       Pakote Referendum sei fo baneficio ba povo (Timor Post 30 de Setembro 2009). Povo barak lahetan beneficio hussi pakote referendum, tamba projectos barak nebe halo laiha qualidade. Lolos Beneficio ne’e ba deit iha empresários balu nebe halo projectos ho qualidade ladiak.

-       Orçamento pacote referendum – Millaun 13 hadia Estradas. (Timor Post 24 de Setembro 2009) liu deit semana rua, Governo Fahe tan $ 26 milhões ba Pakote Estrada, (7 de Outubro de 2009). Piur liu tan lista nebe ami simu orçamento ba projecto estrada $ 26,981,519,79 milhões. Orçamento total hira mak ba projectos estradas??? Ami hare hanesan, problema boot ba alokação osan hirak ne’e ba pakote referendum!...La claro e osan lakon.

Nai Presidente no maluk deputados sira.
 
-       Ita nia empresários mos halo sira nia declarações mesak diak deit hanesan: Empresário nacional duni deadline pakote referendum – garante qualidade 100% (Timor Post, 6 de Novembro de 2009). Maibe afinal la hatudo, to’o oin loron, projectos barak mak abandonado, balu nem halo maibe simu tiha osan, barak liu mak duni deadline nebe hetan resultado ho qualidade ladiak, piur liu tan duni deadline halo projectos iha tempo udan, tamba pacote referendum halo iha tempo udan, ne’e mak at liu tan. 


-       Membro governo balu mos reconhece no fo sala ba pacote estrada (Timor post 23 de Novembro de 2009). E laos membro governo balu deit mak reconhece salah hirak ne’e, distintos deputados barak mos lamenta ba projectos hussi pakote referendum, só é que buat hotu hotu liu tiha ona tamba iha apoio bahinra hahu koalia kona ba pakote referendum. Diak liu koalia lolos deit, ita lalika hipócrita.

-       Ikus liu ami hussu atu lalika fo sala ba empresários sira tamba salah boot liu, maka sira nebe iha hanoin hakarak cria pacote referendum ho osan nebe la executa hotu iha ano fiscal 2009. Governo tenke reconhece sala ida ne’e, tamba los duni, analise nebe halo osan nebe aloka ba iha pakote referendum ne’e barak mak lakon tamba razões nebe ami hatete iha leten.

-       Parlamento precisa relatório final urgente:

·      Projectos concluídos ho qualidade.
·      Projectos concluídos nebe laiha qualidade.
·      Projectos nebe abandona hela.
·      Projectos nebe la halo maibe osan simu tiha hotu.
·      Projectos hira mak sei halo to’o oin lororn.
·      Projectos hira mak precisa orçamento addicional.

Ho nune’e Fretilin hussu no exige ba Parlamento ida ne’e atu urgentemente tenke hari Inquerito Parlamentar ida atu bele hare assunto nebe refere.

Ba ita boot sira nia atensaun hau hato’o Obrigado barak.


Inacio Freitas Moreira
Deputado Fretilin

Monday, March 22, 2010

RETIRO DA LIDERANSA DA FRETILIN COM EMPRESARIOS NACIONAIS SOB O TEMA: “O PAPEL DO SECOTR PRIVADO NO DESENVOLVIMENTO NACIONAL”


RETIRO DA LIDERANSA DA FRETILIN COM EMPRESARIOS NACIONAIS SOB O TEMA: “O PAPEL DO SECOTR PRIVADO NO DESENVOLVIMENTO NACIONAL”

KONKLUZAUN:

Iha loron 20 no 21 fulan Marsu tinan 2010, iha Com, Lautem, Lideransa Partidu Historiku FRETILIN halau retiru ho empresarius nasionais, ho tema “Papel Sector Privadu Nian ba Desenvolvimentu Nasional”, neebe hetan partisipasaun husi Presidenti FRETILIN, Camarada Francisco Guterres Lu Olo, no Camarada Secretario Geral, Dr. Mari Alkatiri, hamutuk ho empresarius nasionais husi distritu 13.

Lideransa FRETILIN iha intensaun katak retiro ida nee sai hanesan loron uluk prosesu dialogo entre partidu maioritario no sector privadu atu hametin papel sector privadu iha dejenvolvimentu nasional. 

Surumutuk nee loke ofisialmente husi Presidenti Partidu Camarada Francisco Guterres Lu Olo.  Nia realsa ba empresariu sira neebe partisipa katak importante liu ba partidu FRETILIN mak sira no partidu bele hanorin malu oinsa empresariu bele sai parseiru ba estadu atu fo kontirbuisaun ida neebe diak no sustentabilidade iha prosesu dezenvolvimentu nasional.

Iha nia intervensaun orador uniku iha surumutuk ida nee, Dr. Mari Alkatiri, fo nia hanoin kona ba oinsa nudar partidu ida neebe sei ukun fali FRETILIN nudar governu bele tulun harii kondisoens ba empresariu nasional atu bele kompete,  hodi sai ponte importante ba estadu atu halo investimentu iha dezenvolvimentu nasional maibe la sai dependente ba poder politiku hanesan politika governu de facto AMP nian halo dadaun.

Iha nia intervensaun nia koalia mos detalhadu kona oinsa politika AMP koalia barak kona ba desentralisasaun aprovisionamentu, maibe iha realidade em ves de desentralisa, “desagrega” (ka sobur) deit.  Nia tatoli nia preokupasaun ho falhansu AMP nian atu avansa ho politika FRETILIN nian uluk atu harii kompanhia de segurus ho partisipsaun husi estadu, falhansu aprova lei banco sentral nian, no medidas seluk neebe bele tulun empresarius nasional atu hetan sistema bancario no segurus neebe sira presiza atu halau sira nia negosio ho competitividade no seguransa.  Nia kritica sentral mak AMP nia politika la preokupa ba harii sistema neebe transparente no responsavel, maibe halau hanesan estadu social neebe fahe deit tuir poder politiku nia hakarak. Estadu iha dever atu harii kondisoens nune sector privadu bele buras no la depende total ba estadu ka poder politiku.


Diskusaun:

Depois de intervensaun iha diskusaun no dialogo entre empresarios ho lideransa, liliu orador.

Tuir mai iha diskusaun espesifiku ba tema tolu:

1.             Mekanismu atu aselera prosesu aporvisionamentu no ajudikasaun;

2.    Enkudramentu legal ba actividades empresario sira nian, hanesan garantias bancarias no sistema de segurus;

3.             Sistema bancariu.

Husi diskusaun no dialogo nee, too ba iha konklusaun hanesan tuir mai:

1.     Sistema actual aprovisionamentu governu de facto AMP nian la serve.
2.     Tenke harii sistema ida neebe professional no transparente, neebe loke oportunidade ba ema hotu.
3.     Habadak tempo prosesu tender nian.
4.     Estimasaun ba porjectus tenke iha base teknika.
5.      Proposta tender (tekniku no finanseiru) tenke loke iha proponentes sira nia oin, nunee garante transparensia.
6.     Dokumentus tender nian tenke usa lian neebe hotu kompreende, labele iha Ingles deit.
7.     Presiza iha politika ida neebe regula partisipasaun empresa estrangeiras iha areas neebe kapasidade nasional iha ona, maibe la taka odomatan ba teknologia neebe presiza atu dezenvolve ekonomia Timor-Leste nian.
8.     Harii database atu labele admite ema ida harii kompanhia barak hodi hetan kontratu barak no halo klasifikasaun ba empreza hotu hotu.
9.     Estadu tenke harii no tau kapital ba kompanhia segurus publika privada nudar prioridade dahuluk.
10.  Bainhira FRETILIN kaer fali ukun, nudar prioridade harii leis kona garantias bancarias neebe empresariu presiza atu halau sira nia servisu.
11.  Transforma Autoridade Bancaria Pagamentus nian ba Banco Central.
12.   Harii banku investimentu nacional, ho politika incentivos especiais ba investimento iha areas rurais.
13.  Sistema seguru tenke lao hamutuk ho sistema bankariu.
14.  Partidu FRETILIN sei organiza reuniaun bot liu tan ho emprezariu nasional hotu hotu, husi kiik ba too bot.

     

     

Tuesday, March 16, 2010

DEKLARASAUN POLITIKA: MATE RUIN IHA AREA TIBAR, HOTEL FITUN LIMA





DEKLARASAUN POLITIKA

BANKADA PARLAMENTAR DA FRETILIN

MATE RUIN IHA AREA TIBAR, HOTEL FITUN LIMA

Dili, 16 Marsu 2010

Iha 25 Fevereiru liu ba liu husi comunicado ba imprensa Bancada Parlamentar FRETILIN Ejiji Autoridade Kompetente Hapara konstrusaun “Pelican Paradise Resort” tanba rona katak ekipa forensica husi Victoria University, Australia, neebe halau busca ba mate ruin vitima neebe mate husi okupasaun military Indonesia nian hetan mate ruin neebe suspeita makas husi aswain resistensia balun iha neeba.

Iha komunikadu neeba Vice Presidente Bancada Parlamentar FRETILIN deputadu Francisco Branco ejiji ba autoridade kompetentes liu-liu ba guvernu de faktu atu hola medidas urjenti hodi trava aktividade konstrusaun  Hotel boot Fitun Lima, ho naran “Pelican Paradise Resort”, iha dalan ninin tasi ibun Tibar tamba hodi bain rua hetan mate ruin nain hitu nian nebe suspeita makaas vitima aswain resistensia nian neebe mate tamba krime husi militar indonesia nian.

Iha tempo neeba kedas FRETILIN hetan kedas informasaun katak Komite 12 Novembru nebe halo kolaborasaun hamutuk ho ekipa forensic sira katak hetan mate ruin ne’ebe identifika ona husi restus faru nebe hamutuk ho mate ruin katak faru ne’e modelu hanesan husi tinan 1970’s no 1980’s nian.  Maske sedu iha tempo neeba iha ona indikasaun forte katak mate ruin ne’e iha neba tamba krime husi militar Indonesia sira durante tempu okupasaun Indonesia.

Tamba ne’e bancada FRETILIN konsidera fatin tomak iha neeba hanesa fatin ‘Cena de Crime’ neebe bele sai nudar provas iha Tribunal ruma aban bainrua. Nune’e presiza preserva nudar provas maibe ita tenki kuidadu mos katak karik bele iha mate ruin seluk tan neebe hakoi iha fatin neeba.

Iha tempo neeba Bancada FRETILIN mos anitisipa katak Ministerio Publiku mos bele halao ona prosesu atu hapara aktividade konstrusaun iha “Pelican Paradise Resort” tuir lei prosesu penal neebe permite nunee.

Tuir Bancada FRETILIN nia hanoin prosesu buka, hetan no investiga mate ruin husi violasaun direitu humanus iha tempu tempu okupasaun militar Indonesia nian importante atu hetan justica no lia loos. Ita persiza respeita no fo apoiu ba matebian sira nia familia neebe iha direitu atu hetan justisa no lia loos. Tamba ne’e mak Bancada Parlamentar Fretilin ejiji kedas iha 25 Fevereiru 2010 katak autoridades tenke hola medidas urgente atu hapara konstrusaun, no investiga se iha mate ruin tan iha fatin neeba.

Comitiva husi bancada parlamentar FRETILIN composto husi Vice Presidenti bancada Francisco Branco no deputadus seluk husi bancada FRETILIN halau visita ba fatin kehe ruin iha loron 10, fulan Marsu liu ba.  Iha duni oportunidade durante visita neeba atu koalia ho peritus sira neebe halau investigasaun forensica iha fatin neeba.

Iha informasaun balun neebe bancada FRETILIN nia comitiva hetan husi ekipa peritus forensica neeba katak motiva bancada halo deklarasaun politika ida nee.

Tuir informasaun neebe bancada FRETILIN hetan, obras para duni, ho kooperasaun husi kompanhia neebe halau konstrusaun.  Director husi kompanhia Pelican Paradise resort halo visita formal mos ba Secretariu Geral Partidu FRETILIN nian, Dr. Mari Alkatiri tamba sira rekonhese katak mate ruin neebe hetan neeba ema resistensia nian, liliu ema FRETILIN neebe kaptura husi ai laran karik neebe hetan interrogasaun no torturasaun molok military Indonesia sira oho mate.  Sira hatudu duni respeitu ba mate ruin neebe hetan no ba partidu historiku neebe
halau funu iha tempo neeba.

Ami hare mos katak depois ami nia bancada visita iha semana kotuk mos Sr Primeiro Ministro de facto ho membru governu de factu balun mos visita ba fatin neeba.

Maibe too agora ami seidauk rona medidas saida mak governu de facto ka autoridade selkuk atu hola.

Tuir bancada FRETILIN nia hanoin, fatin nee presiza hetan investigasaun tomak, tamba tuir informasaun bele iha tan mate ruin ita nia aswain barak neebe militar Indonesia hakoi subar iha neeba.  Ita hotu rona no koalia katak iha Tasi Tolu, iha Tibar no sorin besik neeba fatin neebe bapak sira gosta hakoi ita nia aswain neebe hetan oho husi sira.  Mate ruin nain hitu nee iha rate rua ketak confirma duni realidade ida nee.

Hanesan temi ona iha Deklarasaun ida nee, fatin konstrusaun iha neeba nee, cena de krime neebe bele iha provas tan kona ba Timor Oan seluk neebe hetan oho husi military Indonesia sira.  Bele iha ema neebe hakarak haluha realidade krimes kontra humanidade neebe akontese iha ita nia rain, bele iha ema neebe hakarak hakoi historia ida nee, memoria Povo nian neebe lakon no seidauk hetan sira nia maluk ka camaradas, maibe bancada FRETILIN solidario ho Povo barak liu neebe ami fiar metin lakoi subar, hakoi ka haluha realidade historia violasaun direitus humanus iha funu nia laran, no hakarak buka justisa
ba sira.

Tamba nee mak bancada FRETILIN ezigi, tenke para konstrusaun ofisialmente no notifika ofisialmente ba uma fukun ida nee husi autoridade kompetente katak ida nee halo duni, too peritus forensico sira satisfeito katak mate ruin la iha tan.

Maibe, tuir bancada FRETILIn nia hanoin mos iha kestaun bot neebe hamosu husi akontesimentu hetan mate ruin ida nee.  Fatin nee laos fatin sagrado ona?  Lolos fatin nee laos hetan ona rekonesimentu husi estadu katak labele sai tan buat seluk hanesan hotel, ka fatin halimar golf, ka toba iha kuartu luxu fali, tamba nee sai fatin ema aswain ita nian fatin mate sagradu atu ita hetan ita nia soberania nasional. Nee ita tenke konsidera ho kuidadu no ho didiak, tamba tuir ami nia hare, fatin nee Lulik ona husi ponto de vista ita nia historia funu nian.


Oin seluk, bainhira governu ida nee continua autoriza ida nee hodi sai hotel luxu “fitun lima” “Pelican Paradise Resort,” maibe hotel luxu fitun lima ida nee hamrik iha mate ruin aswain sira nia leten.

Nunee fatin nee mos bele sai nudar jardin historiku memorial ida kona ba ita nia aswain neebe hetan mate husi regime militar Indonesia nian.

Kestaun ida seluk mos mak nee; iha programa mos atu halau konstrusaun iha fatin seluk, hanesan Tasi Tolu, neebe uluk mos iha historia barak katak bapak sira oho ita nia aswain resistensia no hakoi subar sira iha neeba.

Ita presiza lei especial ida kona ba importansia fatin Lulik sira nee, neebe agora hatene ona maibe abain bainrua sei hetan tan.  Ita tauk mak loron ruma kompanhia investor ruma bele hetan mate ruin maibe tamba lakoi para sira nia obras, sira la fo sai ba autoridades no taka
subar.  Nunee ita nia aswain nia mate ruin baral bele lakon ho tempo. Ida nee bancada FRETILIN lakoi akontese.

Tamba nee presiza lei especial neebe obriga konstrutor sira atu notifika ba autoridades se hetan mate ruin ruma, no tenke mos kondisaun konstrusaun nunee mos.

Ba ita nia Povo barak neebe lakon maluk no camaradas iha funu laran, prosesu hetan ruin nee mos prosesu importante iha prosesu buka justisa.  Husu ba senhores no senhoras deputados no deputadas sira hamuutk buka tuir oinsa ita bele assesgura rekonesimentu metin no apropriado ba maluk aswain sira neebe fo sira nia moris ba ita hotu sai soberano no independente ohin loron.

Nee ita nia dever nasional.

Obrigado Sr Presidenti.

Deaputadu Domingos Sarmento.

Monday, March 15, 2010

DEKLARASAUN POLITIKA BANCADA FRETILIN PAKOTE REFERENDU HATUDU GOVERNU DE FACTO AMP NIA INKAPASIDADE GOVERNASAUN NO INKONSTITUSIONAL



DEKLARASAUN POLITIKA BANCADA FRETILIN
PAKOTE REFERENDU HATUDU GOVERNU DE FACTO AMP NIA INKAPASIDADE GOVERNASAUN NO INKONSTITUSIONAL

Dili, 15 de Março de 2010

Nai Presidente Parlamento Nacional Fernando de Araújo – Lasama

Ex.Cias

Atu hamentin no haburas ita nia Independência hau hanesan Deputado membro Parlamento Nacional no representante Povo nia, iha dever hodi haburas, no hamentin uma fukun ne’e nia knaar, hodi tatoli Povu nia preocupação ba Governo, no sai Povu nia lian, Povu nia isin, no materializa povo nia mehi.

Nudar Deputado hussi bancada FRETILIN hanesan oposição iha knaar no iha competência tomak atu tatoli Povu nia lian no hussu ba Governo, tuir art. 9°, alinea h, no artigos 137° e 138° tuir Rejimento haruka.

Halo requerimento ida ne’e hau hakarak hussu ba Governo atu bele hatan resposta ho escrito tuir Konstituição da República artigo 101° no. 2 e artigo 107°. Atu nune’e ita hotu bele hakruk ka halo tuir lei nebe iha.

Declaração Politica.

► Ohin Bancada Fretilin hakarak koalia dalan ida tan kona ba Governo nia incapacidade nebe halo decisão Politica ida Inconstitucional hodi aloka osan tokon ba tokon cria “Pakote Referendum”. “Pakote Referendum” mosu tamba incapacidade Governo ida ne’e nia ba execução orçamento Ano fiscal 2009 nia.

Enquadramento Legal;

* Artigo 95 – Constituição RDTL hateten Knaar Parlamento Nacional mak knaar Exclusivo;
Alinea q: Regime orcamento nia.

Knar seluk tan;

Alinea b: Delibera kona ba relatório knaar governo nia
Alinea d: Delibera kona ba Plano orçamento Estado nia no mos relatório kona ba Orçamento ne’e.
Alinea e: Fiscaliza oinsa Estado halao Orçamento Nacional.

Decreto do Parlamento Nacional no. 20/II – O Orcamento Geral do Estado de 2009.

Revisao do Orcamento em Curso ao Parlamento Nacional/ Orcamento Rectificativo.

Actus Inconstitucionais nebe Governo ida halo mak hanesan tuir mai:

* Osan nebe aloka ba iha pakote referendum laiha aprovação hussi Parlamento Nacional.
* Laiha decisão final ba montante orçamento nebe aloka ba iha Pakote Referendum.
* Orçamento Estado, fo fali ba iha Instituição Privado mak halo gestão.

Osan nebe lakon iha Governo, MF tenke responsabilisa, ami senti orçamento geral barak mak lakon; Tamba Sobu Sistema, halo decisão la tuir lei no relatório Delloite hakerek iha indisius nebe la claro ba gestão financeira.

Nain Presidente no maluk deputado sita;

Problemas controversiais nebe mosu, bahinra hahu koalia kona ba “Pakote Referendum” maka;

- Pakote Referendum ne’e mossu tamba Iresponsabilidade no Incapacidade Governo ida ne’e nia.

- Iha discução Orçamento Geral do estado 2010 nia, governo lahalo explicação nebe detalhado. Tamba informações nebe iha kona Pakote Referendum Deputados sira hussu ba Sua Ex.cia Senhora Emilia Pires hanesan Ministra Finanças, dehan “lahatene”(Timor Post 27 Outubro 2009). Fretilin considera hanesan taka falta deit no bosok representantes povo iha uma Fukun ne’e.

- To’o oin loron ita hotu lahatene orçamento nebe aloka ba Pakote Referendum ne’e hira?! Osan hirak ne’e sira (governo) hatete katak mai husi orçamento construção central electrica oleo pesado. Osan nebe aloka ba projecto oleo pesado hamutuk $ 87 milhões.

- Liu hussi lia verbal deit mak idak idak hatete sai, montante, orçamento Pakote Referendum. Membro governo balu hatete 70 milhões, (Timor Post, 18 de Setembro 2009), Shr Domingos Cairo hatete iha TV dehan $ 67 milhões, documento hussi governo haruka mai parlamento $63.717.443.42 milhões.

- Iha tan mos contrato seluk nebe Shr. Januario, asina hamutuk ho Shr Julio Alvaro ba instalações fio electricidade no harí postes. Osan ne’e hamutuk $ 16,693,000 milhões. Se hanesan ne’e total orçamento ba Pacote Referendum lolos ne’e hira???......

- Tamba ne’e ami hare konfusão boot ba total orçamento pakote referendum nia. Osan nebe lakon iha Governo, MF tenke responsabilisa, orçamento geral barak mak lakon; Tamba Sobu Sistema no relatório Delloite hakerek iha indisius nebe la claro ba gestão financeira , piur liu tan osan ho montante boot idak idak assina. Sobu Sistema ne’e loke dalan ba hamosu corrupção, uso la los osan Povo nia.

- Tempo nebe determinado ba implementação projectos pacote referendum fulan tolu, (Outubro – 31 Dezembro). Maibe to’o oin loron projectos barak mak la hotu, balu abandona hela, balu simu tiha osan maibe projecto la halo, balu halo maibe qualidade la diak, balu tan fali
osan simu 20% maibe sosa uluk kareta, projecto labele hahu tamba osan ne’e sosa uluk tiha kareta e projectos físicos barak maka hetan estragos tamba força maior.

- Projectos hirak ne’e, halo descriminação boot ba iha Empresários sira. Construção escolas emergências,(dehan sala tolu, meia parede didin ho piku) medidas salas hirak ne’e lahate? $ 20 000,/unidade - hanesan ba iha fatin hotu hotu. Construção campu Basketball no volley ball halo iha fatin barak ho orçamento nebe la hanesan - Calculo tecnico salah e halo descriminação boot.

Canalização Be’e iha fatin balu halo descriminação hare fali cor partido nia. (Be Heda-Manatuto $ 40 000,- ba uma ida deit). Iha fatin balu fura be’e mos laconsegue hotu, husik hela deit. Halo canalização be’e iha same, empresário ida hussi coodenador partido Politico ida ba sobu fali cano nebe existente, policia kaer ema ne’e, maibe ita la rona processo investigação to’o ona iha nebe. Iha problemas controverciais barak nebe ami labele temi hotu.

Nai Presidente no maluk deputados sira.

Bahinra hahu fahe projectos hussi pacote referendum, nain ulun sira balu halo comentários mesak furak deit hanesan:

- Pakote referendum $ 30 Milhões – Empresário TL simu projectu laiha tender. (Timor Post - 26 de Agosto de 2009). Declaração ne’e Inconstitucional, contra Lei. Será que osan ba pacote referendum mak 30 milhões ne’e deit?


- Pakote Referendum Hakbi’it Empresários lokal (Timor Post 19 de Setembro 2009), maibe agora hatete fali, empresários mak sala. Fo kbi’it ba ita nia empresários tenke halo plano didiak e cria condições antes ita fo knaar ba sira.

- Ho pacote referendum sira/governo hatete atu capacita ita nia empresários nacional sira, maibe empresário indonesia nia mos hetan pacote referendum (Timor Post 28 de Setembro de 2009). Hanesan ne’e naksalak boot tamba laiha plano no tamba iha interesse.

- Pakote Referendum sei fo baneficio ba povo (Timor Post 30 de Setembro 2009). Povo barak lahetan beneficio hussi pakote referendum, tamba projectos barak nebe halo laiha qualidade. Lolos Beneficio ne’e ba deit iha empresários balu nebe halo projectos ho qualidade ladiak.

- Osan olio Pesado ba Pakote Referendum (Timor Post fulan Setembro). Ita hotu lahatene osan hussi projecto construção óleo pesado ne’e hira. Ita labele si’ik deit hanesan mehi maibe tenke halo calculo matemático. Orçamento nebe aloka ba iha óleo pesado to’o oin loron problema boot tamba ba decisões nebe halo la tuir lei.

- Orçamento pacote referendum – Millaun 13 hadia Estradas. (Timor Post 24 de Setembro 2009) liu deit semana rua, Governo Fahe tan $ 26 milhões ba Pakote Estrada, (7 de Outubro de 2009). Piur liu tan lista nebe ami simu orçamento ba projecto estrada $ 26,981,519,79 milhões.
Orçamento total hira mak ba projectos estradas??? Ami hare hanesan, problema boot ba alokação osan hirak ne’e ba pakote referendum!...La claro e osan lakon.

- Declaração hussi Shr. Domingos Cairo, STL 12 de Março de 2010, hatete osan nebe transfere hussi projecto óleo pesado $ 70 milhões, usa ba pakote referendum hamutuk 59 milhões ba projectos 662, empresários hamutuk 500 contratores.

- Total projectos hussi pacote referendum nebe ba apresenta iha Sua Ex.cia Presidente da Republica hamutuk 661 projectos (Timor Post, 9 de Novembro de 2009) contraria ho lista nebe ami simu hamutuk 828 projectos.

Nai Presidente no maluk deputados sira.

- Números osan ho projectos nebe ami hakerek iha leten halo ema hotu confusão e la hatene ida nebe mak los!?... Ho declarações hirak ne’e hatudo momos katak Governo ida ne’e la iha capacidade halo plano, laiha responsabilidade. Hahalok hanesan ne’e fo dalan duni osan sei
lakon barak.

- Nain ulun sira balu halo comentário dehan “Pakote Referendum la usa maun bot”, maibe afinal projectos fahe malu deit. Oin nusa mak ita bele conhece malu maun bot se projectos hirak ne’e fahe malu deit???...

- Ita nia empresários mos halo sira nia declarações mesak diak deit hanesan: Empresário nacional duni deadline pakote referendum – garante qualidade 100% (Timor Post, 6 de Novembro de 2009). Maibe afinal la hatudo, to’o oin loron, projectos barak mak abandonado, balu nem halo
maibe simu tiha osan, barak liu mak duni deadline nebe hetan resultado ho qualidade ladiak, piur liu tan duni deadline halo projectos iha tempo udan, tamba pacote referendum halo iha tempo udan, ne’e mak at liu tan.

- Iha 20 de Novembro de 2009, (Timor Post) membro governo balu hatete: Implementação pacote referendum liu ona 50%. Maibe realidade la hatudo, ita to’o ona iha fulan Março 2010, projectos balu sei halo hela. Ami mos rona katak iha projectos balu precisa tan osan adicional
ho razões oin oin. Ida ne’e dala tan ami hakarak hatete, tamba Incapacidade no laiha plano nebe diak.

- Membro governo balu mos reconhece no fo sala ba pacote estrada (Timor post 23 de Novembro de 2009). E laos membro governo balu deit mak reconhece salah hirak ne’e, distintos deputados barak mos lamenta ba projectos hussi pakote referendum, só é que buat hotu hotu liu tiha ona tamba iha apoio bahinra hahu koalia kona ba pakote referendum. Diak liu koalia lolos deit, ita lalika hipócrita.

- Ikus liu ami hussu atu lalika fo sala ba empresários sira tamba salah boot liu, maka sira nebe iha hanoin hakarak cria pacote referendum ho osan nebe la executa hotu iha ano fiscal 2009. Governo tenke reconhece sala ida ne’e, tamba los duni, analise nebe halo osan nebe aloka ba iha pakote referendum ne’e barak mak lakon tamba razões nebe ami hatete iha leten.

- Parlamento precisa relatório final urgente:

• Projectos concluídos ho qualidade.
• Projectos concluídos nebe laiha qualidade.
• Projectos nebe abandona hela.
• Projectos nebe la halo maibe osan simu tiha hotu.
• Projectos hira mak sei halo to’o oin lororn.
• Projectos hira mak precisa orçamento addicional.

Ho nune’e Fretilin hussu no exige ba Parlamento ida ne’e atu urgentemente tenke hari Inquerito Parlamentar ida atu bele hare assunto nebe refere. Ba ita boot sira nia atensaun hau hato’o Obrigado barak.


Inacio Freitas Moreira
Deputado Fretilin