FRETILIN.Media

2010-2020: DECADE OF PEACE, STABILITY & DEVELOPMENT/DEKADA PAZ, ESTABILIDADE NO DEZENVOLVIMENTU

Media service of the FRETILIN party.
Servisu media partidu FRETILIN nian.

Contacts/contactus:

Deputadu Jose Teixeira
Tel. Mobile: +670 728 7080
Email: fretilin.media@gmail.com

Monday, April 4, 2011

FRETILIN: PROJETU ELETRIFIKASAUN NASIONAL; NANI KA MOHUT?




PARLAMENTO NACIONAL
BANCADA PARLAMENTAR FRETILIN

DEKLARASAUN POLITIKA

Dia, 22 Marsu 2011

PROJETU ELETRIFIKASAUN NASIONAL; NANI KA MOHUT?

Sr Presidente,
Ilustres Deputadus
Povo Timor-Leste tomak.

Dala ida tan Bancada FRETILIN hakarak bolu atensaun uma fukun ida nee,no Povo nia atensaun, ba situasaun kontratu harii Sentral Olio foer foun no rede eletrisidade nebee harii agora dadaun.

Maske deputadus balun iha Uma Fukun ida nee taka matan no tilun ba realidade, iha duni problemas graves nebee ita hotu tenke preokupa ho lalaok no falta progresu iha projetu ida nee. Liliu tamba nia folin sahe ba bebeik husi US$210 milloens iha tinan 2008 too US$900 milleons molok eletrisidade kilowatt ida bele sai husi central ida nee.

Ita bele dehan agora kedas, osan boot maibee resultadu sei la sai hanesan osan boot nebee sei selu ba projetu ida nee bele lao ba oin. Osan barak mak sei gasta arbiru deit tamba governu nia gestaun la diak, no tamba KKN. Nee klaru tebes ona.

Molok, tamba pressaun husi Partidu Opozisaun de facto, Governu de facto halo kontratu ho consultant Elc Bonifica atu mai superviza no halo fiskalizasaun ba gestaun kontratu no kestaun ambiente. Too ohinloron Elc Bonifica nudar fiskalizador hasai relatoriu balun nebee hatudu porblemas barak ho projetu ida nee, maibee la iha mudansa, tamba la iha partisipasaun no kolaborasaun diak husi parte Governu. Nee sira hakerek iha sira nia relatoriu.

Iha Janeiru 2011 Companhia Italiana ho naran Elc Bonifica, nebee Governu kontrata nudar fiskalizador ba projetu electrifikasaun nasional, nebee inklui Sentral Olio Foer nian, ho folin millaun atus sia.

Relatoriu mensal nebee mosu uluk, nebee mosu tarde bebeik, hatudu katak iha tinan 2010 projetu lao neneik liu. Relatoriu ba fulan cJaneiru hatudu katak hosi fulan Dezembru 2010 to’o tinan nee projetu nia kualidade menus liu uluk, maske progresu konstrusaun fisika aumenta itoan.

Kontratu nebee Governu assina ho companhia Tehate ba extensaun rede Liquica ba Maliana ba Suai ba Cassa no Betano, parte balun husi harii rede nasional, depois de negosiaoens ba kontratu ho DCP hakotu.

Companhia Wartsilla hahu servisu ona no sira konvida EDTL atu haruka ema balun atu ba Finlandia no Italia iha fulan Marsu hodi observa test iha fabrika ba gerador tolu nebee atu entrega dala uluk geradores hotu.

Maibee, tuir relatoriu, numero total timor oan nebee servisu iha projetu nee nia laran iha Dezembru 2010 menus liu uluk. Tuir mai ami sei temi lia fuan balun nebee hakerek iha relatoriu nee rasik:

• Ida mak nee: “EDTL desapontado liu bainhira halao visita ba sub-estasaun Dili nian iha 20 Janeiru, fatin konstrusaun hanesan fatin abandonado.” Se sub estasaun hanesan abandonado, entaun oinsa mak
projetu bele lao diak, tamba sub estasaun mak importante tebes hodi halo transmisaun ba energia eletrika?

• Tuir Elc Bonifica, sira dehan nunee “ho progresu hanesan lao agora dadaun ami fiar katak Contractor sei labele kumpri ho prazu nebee sira concorda atu remata hanesan sira dehan ba SE Sr Primeiru Ministru.”

• Tuir Elc Bonifica, sub estasaun Liquica ba too sub estasaun Lospalos, la iha progresu nem itoan nebee sira bele haree. Loloos rede linhas elektrisidade iha parte norte nee presiza torre 554, maibee too agora dadaun torres 249 deit mak foin harii, maibee barak maka sei presia pessa balun tan, seidauk kompletu no sei presiza tempu barak tan hodi bele iha kondisaun atu hatama eletrisidade.

• Tuir sira nia lia fuan rasik: “Situasaun ida nebee parese que melhora tuir kuantidade servisu sai aat fali no afectadu tamba obras nian. Agora sei presiza fali obras barak atu hadiak obras neebe la
diak no ita labele considera torres hirak nee nudar completu.

• Tuir companha fiskalizador, Contractor tenke dala ida tan harii kondisoens hodi halo formasaun ba timor oan atu bele iha kapasidade tecnica atu harii torres mos.

• Maibee problema ida nebee fisklazidor identifika nebee grave maka ida nee; condutores eletrisidade nebee contractor instala iha seksaun torre 10 entre Hera no Manatuto ladiak, tamba hetan estragus no tenke hasai fali no reinstala iha torres.

• Kualidade servisu halo instalasaun ba linhas transmisaun tuir companhia fiskalizadora iha deit lia fuan ida “aat para mate(aat tebes)”, “terrivel”, no sira inklui fotografias kona ba provas ba kualidade obras nebee hatudu momoos katak trabalhadores nebee halo instalasaun laos kualifikadu no sira trabalhador baibain deit. Elc aviza tiha ona contractor katak sira sei la hetan pagamentu to’o sira hadia fila fali torres hotu nebee iha defeitu no condutores hotu nebee hetan estragus. Elc Bonifca hakerek nunee: “Consultant (nee refere ba Elc sira) hatudu ona toleransia makaas hodi collabora atu servisu bele halao lalais, maibe toleransia iha limite…..trabalhadores nebee responsavel ba situasaun ida nee ema incompetente hotu no loloos sira tenke haruka sira fila ba Xina no substitui sira….”

• Elc aproveita hasoru malu ho Xefe ekipa trabalhadores sira nebee harii torres atu aviza sira katak se sira continua nafatin halo produsaun ba obras “ho kualidade ladiak tebes hanesan nee” sira hotu sei hetan demisaun no sira sei fila hotu ba Xina.


• Relatoriu mos temi problema seriu kona ba polluisaun no meio ambiente. Contractor sempre hakerek iha sira nia relatoriu semanal katak sira tau matan ba ambiente, maibee realidade oin seluk fali, no fatin hotu nebee sira servisu foer tebes.

• Tuir relatoriu: “Horseik iha tasi ibun no iha Dili iha plastico tahan atus ba atus nebee usa atu falun estrutura torre besi hamutuk nudar protesaun ba material durante transportasaun, neebe signifika katak iha Hera-Manatuto-Baucau lixu (sampah) hirak nee hotu sira soe deit iha tasi laran no laloran tasi lori sasaan sira nee mai too Dili hotu. Peskadores sira keixa tiha ona dala barak katak sira nia fatin peska hetan polluisaun makaas no plastico nee tama iha sira nia rede bainhira sira halao peska.” Nee situasaun aat tebes ba ita nia meio ambiente.

• Maibee, em ves de hadia situasaun, Companhia CNI 22 la simu consultor nia relatoriu. Nee hatudu kompanhia nia atitude nebee la diak desde uluk kedas. Tamba tuir Elc Bonifica, contractor “koalia barak kona ba meio ambiente maibee iha realidade sira nunka halo buat ida atu protégé ambiente.” Nee Elc nia lianfuan rasik.

• Ita hahu haree ona CNI 22 no Elc Bonifica hahu hatudu liman ba malu kona ba aprovasaun ba desenhu ba linha transmissaun. CNI 22 akuza Elc Bonifica katak sira atraza projetu tamba la assina desenhos hodi sira bele hahu sosa material, maibee Elc rejeita no dehan katak ida nee la iha base nem itoan. Bainhira ita haree companhia sira dun malu hanesan nee, entaun ita bele dehan katak iha problemas nebee bele sai grave liu tan ba futuru projetu ida nee. Tamba iha tinan ida nee deit, osan US$599 milloens maka sei gasta husi total US$900 milloens, ita tenke preokupa makas, liliu bainhira ita haree situasaun nee mosu ho kualidade servisu nebee sai aat ba bebeik, no compnahia sira dun malu fali.

• Por ezemplu relatoriu hakerek katak iha uma sub estasaun Dili nian, fundasaun simentu no rai uma nian la halo tuir desenhu no tenke sobu no halo fali.

• Elc observa katak atensaun ba material bainhira karrega, transporta husi armazen too local obra nian no hatuun iha fatin la iha professionalismu, no halo estragus barak kiik too boot ba material.

• Tuir Elc, iha problema boot iha prosesu coordenasaun ho communidade neebe iha resultadu neebe la diak. Relatoriu janeiru nian temi problemas barak, seguransa trabalhadores sira nian, saude, polluisaun, soi foir arbiru deit, kondisoens saneamentu, autorizasaun la iha no iha falhansu husi CNI 22 halo relatoriu no halo monitorizasaun kona assuntus ambiente nian. Too Janeiru CNI 22 seidauk hahu implementasaun ba Planu Gestaun no Monotoring Meio Ambiente nian neebe
elabora iha Marsu 2010.

Sr Presidenti,

Problemas hirak nee hun ida deit, no nia abut mo shun ida deit. CNI 22 nee companhia ida neebe Governu de facto hili iha 2008 atu harii central oleo foir ho besi tuan husi Xina, no sira mos lolos atu responsabiliza ba rede eletrifikasaun. Companhia nee hili sem tender internasional no ho prosesu ida neebe la transparente nem itoan. Maske contratu altera dala hirak ona, companhia nee nafatin. Ita hotu tenke husu, nafatin tamba sa? Tamba interese privadu ema balun nian no membru governu balun, no deputadu balun ba projetu ida nee. Neeita tenke too nia abut mos loron ruma Sr Presidenti.

Elc Bonifica nia relatoriu temi katak pessoal EDTL la dun interessadu partisipa iha prosesu gestaun no koordenasaun ba porjetu ida nee. Maibe tuir ami ni informasaun, elemtnus EDTL mos baruk ona no preokupa ho sira nia envolvimentu tamba sira la iha kbiit atu impakta gestaun porjetu nee tamba interferensia politika bebeik. Sira keixa katak ida ida la rona sira nia opiniaun, no interese politiku mak domina, entaun sira tauk loron ruma sira mak simu todan bainhira projetu la remata ka lao la los sira make ma dun sala ba fali. Ne preokupasaun legitimu ho governu de factu ida nee nia tendensia ho buka “kambing hitam.”

Maske companhia nee desde tinan kotuk hatudu sira nia incapasidade, sira nafatin, nafatin. Governu de facto sei la hasai sira maske sira nia obras la iha kualidade tamba Governu mos sala ba situasaun aat contratu nee nian. Situasaun ida neebe la fo vantagem ba Povo Timor-Leste, tamba osan barak mak gasta boot ba bebeik maibe resultadu seidauk iha. Too ikus, resultadu mak nee: osan boot tebes, besik dala tolu boot liu lolos governu selu atu harii sistema eletrisidade ida hanesan. Nee mak sira bolu “mudansa.”

Ita hotu husu mak ida nee: iha tinan 2010 orsamentu geral estadu Timor-Leste nian, povo nia osan hotu, total neebe gasta tiha ona iha projetu ida nee mak US$90 milloens. Benefisiu too ohin loron iha neebe? La iha liu. Iha deit mak ida neebe Elc Bonifica temi, kualidade aat para mate no lao neneik no sei la completu iha prazu.\Nee desastre governasaun mak nee. Klaramente desastre governasaun.

Ho montante US$447 milloens neebe aloka ba tinan ida nee, no US$370 milloens tinan oin mai, ita hotu husu deit, resultadu atu sai oinsa? Ba ema barak resultadu mak nee: sei la completu iha tempo neebe alokadu, no kualidade obras sei garante katak sistema nee lao aat tebes ka la lao karik. Se mak atu responsabiliza iha tempu neeba? Laos deit governu de facto maibe deputadu sira neebe baibain foti liman aumenta orsamentu ba bebeik maske sinal barak mak hatudu katak ida nee sei la benefisia totalmenet povo neebe merese tebes. Promesa mak barak, maibe osan neebe gasta sei la produz resultadu neebe tuir lolos tenke iha tamba montante boot neebe gasta lolos tenke garante resultado boot liu du ke realidade.

Elc Bonofica rasik iha relatoriu husu nunee: “parlamentu garante katak projetu nee sei completu too tinan 2011 remata. CNI 22 bele cumpri ho prazu nee ka lae?” Ita hotu hein hanesan mos. Hein mos atu responsabiliza, no responsabilidade sei laos CNI 22 nian, maibe Governu de facto nian no deputadus neebe koalia barak ho pormesa barak kona ba projetu ida nee nia resultadus. Nee mak ita hein duni.


Bancada Parlamentar FRETILIN

Dr. Aniceto Guterres

No comments:

Post a Comment