FRETILIN.Media

2010-2020: DECADE OF PEACE, STABILITY & DEVELOPMENT/DEKADA PAZ, ESTABILIDADE NO DEZENVOLVIMENTU

Media service of the FRETILIN party.
Servisu media partidu FRETILIN nian.

Contacts/contactus:

Deputadu Jose Teixeira
Tel. Mobile: +670 728 7080
Email: fretilin.media@gmail.com

Monday, February 13, 2012

Lu Olo: Perfil líder ida nian, ezemplu di’ak



Lu Olo: Perfil líder ida nian, ezemplu di’ak

Hosi Sahe Da Silva

“Viva Doutor Lu Olo! Viva Doutor Lu Olo”...militantes sira hakilar liafuan sira ne’ ho solok tomak  iha sede Komité Sentrál FRETILIN nian, iha Comoro, Dili, iha 13 Janeiru 2012 bainhira sira rona Prezidente FRETILIN Francisco Guterres Lu Olo, konfirma katak nia sei konkorre nu’udar kandidatu FRETILIN nian iha eleisaun prezidensiál ne’ebé sei hala’o iha 17 Marsu 2012. Hau haksolok simbolismu ida ne’ebé kahur lia fuan “Doutor” – títulu ida ne’ebé rekoñese katak Lu Olo ramata ona lisensiatura Direitu – ho “Lu Olo”, ninia naran kódigu hosi tempu rezisténsia nian, liuliu tanba ema balun hatete durante eleisaun prezidensiál iha 2007 katak sira la vota ba Lu Olo iha segunda ronda tanba nia laiha kualifikasaun formál.  La’ós katak Lu Olo fó importánsia atu ema bolu nia Doutor Lu Olo ka Lu Olo de’it.  Nia rasik hatene katak ita nia hahalok mak define ita nu’udar ema, la’os títulu ne’ebé ita simu.

Hafoin restaurasaun independénsia, Lu Olo mosu nu’udar líder nasional no fó lisaun interesante ba kestaun lideransa. Iha okaziaun barak, istória hatudu katak laiha fórmula ida, laiha kombinasaun májika ida atu explika saída mak halo líder ida atu hetan susesu.  Ema balun moris kedas ho kualidades líder nian, balun bele sai líder hafoin simu formasaun intensiva no balun haburas an to’o sai líder ne’ebé iha susesu liuhosi esperíensia no difikuldades ne’ebé sira enfrenta no susesus no fallas ne’ebé akontese iha sira nia vida. Istória lideransa Lu Olo nian tama liuliu iha kategoria ikus tanba nia ema ne’ebé hatasak ninia an rasik no ninia karáter haforsa liu tan hosi horiuluk to’o ohinloron. 

Maibé, atu kompreende sé mak Lu Olo no tanbasá nia sai nu’udar kandidatu prezidensiál iha tinan ida ne’e, ita tenke hanoin ba kotuk, ba loron trájiku ida iha tinan 1975, loron ida ne’ebé Indonézia tama no hahú okupasaun Timor-Leste nian. Iha altura ne’ebá, Lu Olo iha otas 21 no servisu nu’udar profesór ensinu primáriu nian iha Colégio St. Terezinha iha Ossú. Situasaun obriga nia halai ba ailaran no nia hahú ninia vida guerilleiru iha pelotaun FALINTIL nian ne’ebé Lino Olokassa mak komanda. Hosi 1975 to’o 1999, Lu’Olo hametin nia an  nu’udar kombatente rezisténsia no ativista polítiku no konsegue sobrevive kampaña serku no anikilamentu iha finais dékada 70 nian no asaltu sira ne’ebé militar Indonésiu sira halo iha prinsípius dékada 80 nian ne’ebé militár Indonésia tiru mate ninia belun no familiár barak. Iha 15 Novembru 1981, iha Builó/Viqueque, militar Indonéziu tiru mate ninia kaben dahuluk, Clotilde Maria de Fátima no ida ne’e afekta nia maka’as tebetebes iha tinan barak nia laran no hafoin independénsia mak nia foin deside kaben fila fali.

Durante períodu ne’ebé Lu Olo reziste iha ailaran, nia kaer kargu oinoin iha FRETILIN nia laran; sekretáriu iha rejiaun kosta-leste iha Matebian (1976), delegadu Komissariadu  iha sektór ponta leste (1978) no komisáriu polítiku nasional (1984). Iha 1987, bainhira resisténsia halo re-estruturasaun no harii Conselho Nacional da Resistência Maubere ( CNRM) no nomeia Xanana Gusmão nu’udar líder CNRM nian, Ma’Huno simu kargu nu’udar Sekretáriu Komisaun Diretiva FRETILIN nian – órgaun polítiku másimu FRETILIN nian – Lu Olo, Ma’Hodu no Nino Konis Santana simu nomeasaun nu’udar Vise-Sekretáriu.

Hafoin formasaun CNRM nian, liu tiha tinan balun, militar Indonéziu sira kaer Xanana Gusmão (1992), Ma’Hodu (1992) no Ma’Huno (1993) no sulan sira iha kadeia (kazu Xanana nian) ka husik sira, maibé tuir sira maka’as (kazu Ma’Hunu no Ma’Hodu nian). Maibé, iha 1998, Nino Konis Santana ne’ebé hola Ma’Huno ninia fatin nu’udar líder FRETILIN nian iha 1993, mate tanba moras. 

To ohin loron, ema balun de’it mak hatene katak hafoin Nino Konis Santana mate iha 1998, Lu Olo hakerek ba Delegasaun Externa FRETILIN nian no husu atu transfere lideransa FRETILIN nian ba Delegasaun Externa. Maibé líder Delegasaun Externa FRETILIN nian, Mari Alkatiri lasimu pedidu ida ne’e. Ida ne’e la’ós primeira vez mak Delegasaun Externa insiste katak lideransa FRETILIN nian tenke hatuur nafatin iha rai laran, biar sirkunstásia difísil tebetebes. Atu haforsa ezijénsia ida ne’e, FRETILIN hala’o Konferénsia Extraordinária iha Sydney/Austrália iha 1998 no eleje Lu Olo nu’udar Koordenadór Jerál Konsellu Prezidensial FRETILIN nian, posizaun ne’ebé a’as liu iha partidu nia laran.

Iha prinsípius 1999, Lu Olo halo viajen perigoza ida ba Dili no hela subar durante fulan tolu nia laran atu tenta re-organiza FRETILIN. Tanba tropa Indonézia nian halo movimentasaun maka’as tebetebes no situasaun metin ba beibeik, Lu Olo deside fila ba Waimori, Viqueque no iha ne’ebá mak nia kontinua lidera FRETILIN. Iha 30 Agostu 1999, loron referendu ba indepéndénsia, Lu Olo vota iha Liaruka, Ossú no hafoin votasaun, muda ba akantonamentu FALINTIL nian iha Remexio to’o loron ne’ebé administrasaun Indonézia sai hosi Timor-Leste.

Bainhira okupasaun Indonézia ramata, Lu Olo, hanesan mós veteranus resisténsia sira seluk ne’ebé luta durante tinan 24 nia laran hasoru inimigu ida de’it, hasoru fali dezafiu foun ida: oinsá halo tranzisaun  ba vida sivíl. Lu Olo mós preokupa ho asuntu importante seluk: oinsá ajuda lidera FRETILIN atu halo tranzisaun ka hakfila an hosi movimentu rezisténsia ida ba partidu polítiku, knaar ida ne’ebé súsar atu hala’o tanba independénsia hamosu espetativa boot, no tanba nia mós lidera partidu istóriku ida hanesan FRETILIN.

Lu Olo finalmente hetan malu ho Mari Alkatiri, membru FRETILIN nian ne’ebé seniór liu  iha frente diplomátika no fundadór ida organizasaun nian, iha finál 1999. Sira nain rua hahú kedas re-organizasaun FRETILIN nian. Iha 15 Jullu 2001, Kongresu Nasional FRETILIN ba dahuluk eleje Lu Olo nu’udar Prezidente FRETILIN nian. Hafoin FRETILIN manán eleisoens ba Asembleia Konstituinte, Lu Olo tama iha lista FRETILIN nian ba Asembleia ida ne’e no órgaun ida ne’e eleje nia nu’udar Prezidente. Nu’udar Prezidente Asembleia Konstituinte nian, Lu Olo prezide elaborasaun (hakerek)  Konstituisaun Timor-Leste nian.    

Iha 20 Maiu 2002, loron restaurasaun independénsia nian, Lu Olo asume kargu nu’udar Prezidente dahuluk ba Parlamentu Nasional ne’ebé foin harii. Nu’udar Prezidente Parlamentu Nasional nian, Lu Olo kaer Parlamentu durante períodu ida ne’ebé órgaun ida ne’e aprova leis oinoin atu estabelese estrutura estadu Timor-Leste nian no ratifika Konvensoens no Tratadus internasionais, liuliu Convensaun Nasoens Unidas kona-ba Direitus Sivis no Polítikus no Direitus Sosiais no Ekonómikus no tratadus kona-ba Tasi Timor nian. Liu ta’an, ho prezidénsia Lu Olo nian, Parlamentu Nasional aprova ho unamidade Lei Fundu Minarai nian, lei ida ne’ebé importante liu ne’ebé órgaun ida ne’e pasa hafoin restaurasaun independénsia.

Iha Maiu 2006, FRETILIN hala’o II Kongresu Nasional iha ambiente polítiku ida ne’ebé manas tebetebes tanba soldadus atus ba atus mak duni sai hosi F-FDTL iha Fevereiru. Delegadus Kongresu nian (89%) eleje fila fali Lu Olo nu’udar Prezidente no Mari Alkatiri nu’udar Sekretáriu Jerál.  

Durante krize 2006 ne’ebé mosu atu doko Governu no deputadus FRETILIN nian, Lu Olo hala’o papél importante tanba nia servisu hamutuk ho líder nasional sira seluk atu evita guerra sivíl ho eskala boot no, nu’udar xefe ekipa negosiasaun FRETILIN nian, nia hala’o papel determinante ba hetan solusaun polítika ne’ebé loke dalan hodi harii Segundu Governu Konstitusionál. Komisaun Inkéritu Nasoens Unidas ne’ebé investiga krize 2006 kritika líder nasional balun maibé Lu Olo halo parte grupu ki’ik ida ne’ebé la hetan krítikas hosi Komisaun ida ne’e.  

Iha eleisaun prezidensiál 2007, Lu Olo kompete iha primeira ronda ho kandidatus ualo (8) no manán eleisaun dahuluk ne’e ho 27,89% votus. Maibé, iha segunda ronda, nia lakon ho 31% votus hasoru Prezidente atuál José Ramos Horta ne’ebé manán ho 69% votus. Durante kampaña ba eleisaun prezidensiál ida ne’e, Lu Olo mak deklara uluk liu ninia rikusoin pesoál hotu-hotu no rendimentu, no to’o ohinloron kandidatu sira seluk seidauk halo deklarasaun hanesan ne’e iha eleisaun ne’ebé de’it.

Kampaña eleisaun prezidensial 2007 nian hala’o iha ambiente negativu ka ho intensaun atu hatún Lu Olo bainhira sira komenta katak nia laiha kualifikasaun formál. Ekipa kampaña José Ramos Horta nian akuza arbiru de’it  katak Lu Olo iha uma ida iha Viqueque ho valór US$700,000. Biar nune’e, Lu Olo hatudu lideransa di’ak tebetebes bainhira nia simu rezultadu eleisaun ho laran kaman no husu apoiantes hotu-hotu atu tuir dalan ida ne’e.  
Hafoin lakon iha eleisaun prezidensial, Lu Olo hamutuk ho Mari Alkatiri lori ba oin kampaña FRETILIN nian no partidu manán eleisaun lejislativa iha 2007 ho 29,2% votus. Maibé, biar iha kontrovérsia, Prezidente atuál José Ramos Horta lahusu FRETILIN atu forma governu no nune’e partidu asume ninia papel nu’udar opozisaun iha Parlamentu Nasional. Lu Olo, nu’udar xefe ba lista parlamentár FRETILIN nian, iha direitu atu tuur iha Parlamentu Nasionál. Maibé, nia foti desizaun la tuur iha ne’ebá, atu nune’e, nia bele fó atensaun liluliu ba re-estruturasaun partidu nian no fó mós oportunidade ba deputadus FRETILIN klosan liu. Iha 2011, iha eleisaun direta istórika ne’ebé FRETILIN organiza ba eleje lideransa partidu nian, militantes FRETILIN nian hili Lu Olo (militante ida, votu ida), nu’udar Prezidente partidu nian ba datoluk no nune’e nia sai Prezidente eleitu FRETILIN nian, dala tolu tuirtuir malu.

Kona-ba ninia vida sivíl, Lu Olo kaben ho Cidália Mouzinho iha 4 Maiu 2002 no sira nain rua iha oan mane tolu: Francisco Cidalino Guterres (Olo Kai), Eldino Nobre Guterres no Felizito Samora Guterres. Iha 2005, Lu Olo hahú fila fali ninia ambisaun horiuluk nian atu estuda no deside tau naran iha kursu Direitu ne’ebé profesór direitu hosi Fundação das Universidades Portuguesas (FUP) nian mak hanorin.  Programa kursu Direitu ne’ebé FUP hala’o iha Timor-Leste atu hanesan programa kursu Direitu Portugal nian no kursu ida ne’e haforsa liu tan Lu Olo ninia koñesimentu kona-ba prosesu legál, elaborasaun leis no polítika, koñesimentu ne’ebé nia hahú hetan durante ninia mandatu nu’udar Prezidente Parlamentu Nasionál nian. Lu Olo kompleta ona ninia lisensiatura iha Direitu no serimónia ofisiál graduasaun sei hala’o iha Abril 2012.  

Foin lalais ne’e ema barak koalia kona-ba Lu Olo ninia lisensiatura iha Direitu, maibé, sira la haree katak, tanba estatutu ne’ebé nia iha, ninia inisiativa atu estuda fila fali, iha signifikadu luan tebetebes. Primeiru, tanba nia aseita derrota eleisaun prezidensiál nian iha 2007 no hasai kursu tinan lima, Lu Olo sai primeiru líder ho nível nasional ne’ebé hakiduk hosi senáriu públiku maibé fó pasu pozitivu ba oin atu buka hadia an no kualifika an di’ak liu ta’an. Iha país ida ne’ebé polítikus sira ladún admite halo sala no súsar atu husik armadillas podér nian, Lu Olo ninia inisiativa atu halo reflexaun ba nia an rasik no hadia ninia an fó ezemplu boot ida ba líder sira seluk no hatudu katak nia bele hakat liu buat sira ne’e hotu no sei hakat duni. Segundu, Lu Olo sai primeiru veteranu rezisténsia armada nian ho esperiénsia funu tinan 24 tuirtuir malu iha ailaran mak kompleta estudus universitárius. Iha tempu ne’ebé papél veteranus sira nian sai asuntu polítiku manas tebetebes, Lu Olo hatudu katak veteranus rezisténsia nian bele iha papél seluk ida, iha dalan seluk ida ba sira. Dalan estuda la’ós ba ema hotu, maibé ida ne’e sai opsaun real ida no tanba ne’e mak ita bele haree mós veteranus sira seluk rezisténsia armada nian hanesan Sabika no Filomeno Paixão no mós veteranus frente klandestina nian hanesan saudozu Francisco Benevides, David Ximenes no José Manuel Fernandes kompleta tiha ona ka sei kompleta kursu direitu. Terseiru, Lu Olo hatudu ezemplu di’ak tebetebes ba jerasaun joven Timor oan ne’ebé moris iha súsar nia laran iha Timor-Leste independente. Dalan ida ne’e bele la rezolve sira nia problemas, maibé tanba Lu Olo ramata kursu Direitu tinan lima nian, ho otas lima nulu resin no hafoin moris vida ida ne’ebé difísil tebetebes, Lu Olo bele uza ninia esperiénsia rasik atu fó inspirasaun ba ema barak.             

Iha loron ne’ebé Lu Olo anunsia ninia kandidatura ba eleisaun tinan ida ne’e nian, hau haree katak nia la’ós hanesan  Lu Olo ida ne’ebé hau haree iha 2007. Lu Olo ohinloron  hatudu firmeza no auto-konfiansa liu horiuluk. Hau haree ba nia hanesan ema ida ne’ebé kahur ninia susesus iha vida sivíl ne’ebé nia hetan liuhosi lideransa órgaun soberanu ida nian ho orgullu ne’ebé nia sente ba nia fen no oan sira no ho edukasaun ida ne’ebé nia sempre hakarak hetan. Susesus sira ne’e hotu mak halo nia hetan pesas ikus liu ne’ebé falta iha ninia puzzle lideransa nian. (Hau fó-hanoin katak auto-konfiansa ne’ebé Lu Olo hatudu hafoin kompleta ninia lisensiatura la’ós surpreza mai hau tanba hau haree mós transformasaun ida ne’e iha saudozu Francisco Benevides. Bainhira nia kompleta ninia kursu Direitu iha 2010 ho tinan 60, Francisco sai tiha hanesan ema ida ne’ebé moris fila fali, ne’ebé hamoris ninia juventude iha idade avansada bainhira nia hahú ninia karreira foun nu’udar advogadu.  Hau haree mós ba Sr. Benevides nu’udar fonte inspirasaun ida tanba nia hahú uza ninia abilidade foun ho laran haksolok atu kontinua hala’o servisu ba nasaun no povu ne’ebé nia serve ho distinsaun durante ninia vida tomak. Hau fiar katak Lu Olo sei halo ida ne’e bainhira nia asume ninia papél nu’udar Prezidente Repúblika).

Loron ruma ema ida sei pinta retratu Lu Olo nian hodi selebra ninia vida - Lu Olo nu’udar profesór eskola nian, Lu Olo nu’udar ativista polítiku, Lu Olo nu’udar kombatente liberdade nian, Lu Olo nu’udar xefe família nian, Lu Olo nu’udar Prezidente FRETILIN nian, Lu Olo nu’udar primeiru Prezidente Parlamentu nian, Lu Olo nu’udar estudante universitáriu, Lu Olo nu’udar lisensiadu iha kursu Direitu no seluk seluk tan - no  retratu ida ne’e sei tara iha Colégio Santa Terezinha iha Ossú, fatin ne’ebé buat hotu - hotu hahú tinan 36 liubá.Ida ne’e tatoli buat hotu-hotu kona-ba Lu Olo i.e. katak durante ninia vida tomak, nia lakoi dada ema seluk nia atensaun ba ninia istória, nunka hakarak dún ema seluk bainhira nia halo sala no lakon ka simu rekoñesimentu bainhira nia halo buat ruma no hetan susesu.  Keta distintus lideres 1975 nian, ne’ebé hateke hela mai ita hosi leten, bele hili Timor oan sira ne’ebé hametin valores no ideais ne’ebé hamoris nasaun ida ne’e karik, hau laiha dúvida katak sira sei hili mós retratu Lu Olo nian ba tara nu’udar ezemplu ne’ebé inspira orgullu ba nasaun ida ne’e.

Maibé Lu Olo ninia istória la’ós de’it istória susesu FRETILIN nian; ida ne’e istória susesu Timor oan hotu hotu nian. Nu’udar ema ne’ebé iha kredensiál forte rezisténsia nian, ne’ebé halo tranzisaun ho susesu ba vida sivíl no sei iha tinan barak di’ak liu hosi ne’e ba oin, Lu Olo sai nu’udar ponte ida ne’ebé liga Timor-Leste ninia pasadu ho ninia prezente no ninia futuru.  Lu Olo iha kombinasaun forte ida ne’e iha períodu ida ne’ebé sosiedade Timorense luta hela atu define ninia identidade nasionál, tau matan ba traumas horiuluk nian no buka hasai vantajens hosi oportunidades prezente no futuru nian. Biar nune’e, sei sedu liu atu koalia ho finalidade ruma kona-ba legadu Lu Olo nian no ninia impaktu iha sosiedade Timorense. Bainhira kampaña ba eleisaun hahú ofisialmente iha 29 Fevereiru 2012, Lu Olo sei hato’o ninia plataforma perfeita/kompleta ne’ebé hatudu ninia transformasaun extraordinária no ida ne’e mak sei konvense eleitoradu katak nia iha duni perfil di’ak ida atu sai Prezidente foun ba nasaun Timor-Leste.   (Remata)

No comments:

Post a Comment