FRETILIN.Media

2010-2020: DECADE OF PEACE, STABILITY & DEVELOPMENT/DEKADA PAZ, ESTABILIDADE NO DEZENVOLVIMENTU

Media service of the FRETILIN party.
Servisu media partidu FRETILIN nian.

Contacts/contactus:

Deputadu Jose Teixeira
Tel. Mobile: +670 728 7080
Email: fretilin.media@gmail.com

Tuesday, March 16, 2010

DEKLARASAUN POLITIKA: MATE RUIN IHA AREA TIBAR, HOTEL FITUN LIMA





DEKLARASAUN POLITIKA

BANKADA PARLAMENTAR DA FRETILIN

MATE RUIN IHA AREA TIBAR, HOTEL FITUN LIMA

Dili, 16 Marsu 2010

Iha 25 Fevereiru liu ba liu husi comunicado ba imprensa Bancada Parlamentar FRETILIN Ejiji Autoridade Kompetente Hapara konstrusaun “Pelican Paradise Resort” tanba rona katak ekipa forensica husi Victoria University, Australia, neebe halau busca ba mate ruin vitima neebe mate husi okupasaun military Indonesia nian hetan mate ruin neebe suspeita makas husi aswain resistensia balun iha neeba.

Iha komunikadu neeba Vice Presidente Bancada Parlamentar FRETILIN deputadu Francisco Branco ejiji ba autoridade kompetentes liu-liu ba guvernu de faktu atu hola medidas urjenti hodi trava aktividade konstrusaun  Hotel boot Fitun Lima, ho naran “Pelican Paradise Resort”, iha dalan ninin tasi ibun Tibar tamba hodi bain rua hetan mate ruin nain hitu nian nebe suspeita makaas vitima aswain resistensia nian neebe mate tamba krime husi militar indonesia nian.

Iha tempo neeba kedas FRETILIN hetan kedas informasaun katak Komite 12 Novembru nebe halo kolaborasaun hamutuk ho ekipa forensic sira katak hetan mate ruin ne’ebe identifika ona husi restus faru nebe hamutuk ho mate ruin katak faru ne’e modelu hanesan husi tinan 1970’s no 1980’s nian.  Maske sedu iha tempo neeba iha ona indikasaun forte katak mate ruin ne’e iha neba tamba krime husi militar Indonesia sira durante tempu okupasaun Indonesia.

Tamba ne’e bancada FRETILIN konsidera fatin tomak iha neeba hanesa fatin ‘Cena de Crime’ neebe bele sai nudar provas iha Tribunal ruma aban bainrua. Nune’e presiza preserva nudar provas maibe ita tenki kuidadu mos katak karik bele iha mate ruin seluk tan neebe hakoi iha fatin neeba.

Iha tempo neeba Bancada FRETILIN mos anitisipa katak Ministerio Publiku mos bele halao ona prosesu atu hapara aktividade konstrusaun iha “Pelican Paradise Resort” tuir lei prosesu penal neebe permite nunee.

Tuir Bancada FRETILIN nia hanoin prosesu buka, hetan no investiga mate ruin husi violasaun direitu humanus iha tempu tempu okupasaun militar Indonesia nian importante atu hetan justica no lia loos. Ita persiza respeita no fo apoiu ba matebian sira nia familia neebe iha direitu atu hetan justisa no lia loos. Tamba ne’e mak Bancada Parlamentar Fretilin ejiji kedas iha 25 Fevereiru 2010 katak autoridades tenke hola medidas urgente atu hapara konstrusaun, no investiga se iha mate ruin tan iha fatin neeba.

Comitiva husi bancada parlamentar FRETILIN composto husi Vice Presidenti bancada Francisco Branco no deputadus seluk husi bancada FRETILIN halau visita ba fatin kehe ruin iha loron 10, fulan Marsu liu ba.  Iha duni oportunidade durante visita neeba atu koalia ho peritus sira neebe halau investigasaun forensica iha fatin neeba.

Iha informasaun balun neebe bancada FRETILIN nia comitiva hetan husi ekipa peritus forensica neeba katak motiva bancada halo deklarasaun politika ida nee.

Tuir informasaun neebe bancada FRETILIN hetan, obras para duni, ho kooperasaun husi kompanhia neebe halau konstrusaun.  Director husi kompanhia Pelican Paradise resort halo visita formal mos ba Secretariu Geral Partidu FRETILIN nian, Dr. Mari Alkatiri tamba sira rekonhese katak mate ruin neebe hetan neeba ema resistensia nian, liliu ema FRETILIN neebe kaptura husi ai laran karik neebe hetan interrogasaun no torturasaun molok military Indonesia sira oho mate.  Sira hatudu duni respeitu ba mate ruin neebe hetan no ba partidu historiku neebe
halau funu iha tempo neeba.

Ami hare mos katak depois ami nia bancada visita iha semana kotuk mos Sr Primeiro Ministro de facto ho membru governu de factu balun mos visita ba fatin neeba.

Maibe too agora ami seidauk rona medidas saida mak governu de facto ka autoridade selkuk atu hola.

Tuir bancada FRETILIN nia hanoin, fatin nee presiza hetan investigasaun tomak, tamba tuir informasaun bele iha tan mate ruin ita nia aswain barak neebe militar Indonesia hakoi subar iha neeba.  Ita hotu rona no koalia katak iha Tasi Tolu, iha Tibar no sorin besik neeba fatin neebe bapak sira gosta hakoi ita nia aswain neebe hetan oho husi sira.  Mate ruin nain hitu nee iha rate rua ketak confirma duni realidade ida nee.

Hanesan temi ona iha Deklarasaun ida nee, fatin konstrusaun iha neeba nee, cena de krime neebe bele iha provas tan kona ba Timor Oan seluk neebe hetan oho husi military Indonesia sira.  Bele iha ema neebe hakarak haluha realidade krimes kontra humanidade neebe akontese iha ita nia rain, bele iha ema neebe hakarak hakoi historia ida nee, memoria Povo nian neebe lakon no seidauk hetan sira nia maluk ka camaradas, maibe bancada FRETILIN solidario ho Povo barak liu neebe ami fiar metin lakoi subar, hakoi ka haluha realidade historia violasaun direitus humanus iha funu nia laran, no hakarak buka justisa
ba sira.

Tamba nee mak bancada FRETILIN ezigi, tenke para konstrusaun ofisialmente no notifika ofisialmente ba uma fukun ida nee husi autoridade kompetente katak ida nee halo duni, too peritus forensico sira satisfeito katak mate ruin la iha tan.

Maibe, tuir bancada FRETILIn nia hanoin mos iha kestaun bot neebe hamosu husi akontesimentu hetan mate ruin ida nee.  Fatin nee laos fatin sagrado ona?  Lolos fatin nee laos hetan ona rekonesimentu husi estadu katak labele sai tan buat seluk hanesan hotel, ka fatin halimar golf, ka toba iha kuartu luxu fali, tamba nee sai fatin ema aswain ita nian fatin mate sagradu atu ita hetan ita nia soberania nasional. Nee ita tenke konsidera ho kuidadu no ho didiak, tamba tuir ami nia hare, fatin nee Lulik ona husi ponto de vista ita nia historia funu nian.


Oin seluk, bainhira governu ida nee continua autoriza ida nee hodi sai hotel luxu “fitun lima” “Pelican Paradise Resort,” maibe hotel luxu fitun lima ida nee hamrik iha mate ruin aswain sira nia leten.

Nunee fatin nee mos bele sai nudar jardin historiku memorial ida kona ba ita nia aswain neebe hetan mate husi regime militar Indonesia nian.

Kestaun ida seluk mos mak nee; iha programa mos atu halau konstrusaun iha fatin seluk, hanesan Tasi Tolu, neebe uluk mos iha historia barak katak bapak sira oho ita nia aswain resistensia no hakoi subar sira iha neeba.

Ita presiza lei especial ida kona ba importansia fatin Lulik sira nee, neebe agora hatene ona maibe abain bainrua sei hetan tan.  Ita tauk mak loron ruma kompanhia investor ruma bele hetan mate ruin maibe tamba lakoi para sira nia obras, sira la fo sai ba autoridades no taka
subar.  Nunee ita nia aswain nia mate ruin baral bele lakon ho tempo. Ida nee bancada FRETILIN lakoi akontese.

Tamba nee presiza lei especial neebe obriga konstrutor sira atu notifika ba autoridades se hetan mate ruin ruma, no tenke mos kondisaun konstrusaun nunee mos.

Ba ita nia Povo barak neebe lakon maluk no camaradas iha funu laran, prosesu hetan ruin nee mos prosesu importante iha prosesu buka justisa.  Husu ba senhores no senhoras deputados no deputadas sira hamuutk buka tuir oinsa ita bele assesgura rekonesimentu metin no apropriado ba maluk aswain sira neebe fo sira nia moris ba ita hotu sai soberano no independente ohin loron.

Nee ita nia dever nasional.

Obrigado Sr Presidenti.

Deaputadu Domingos Sarmento.

No comments:

Post a Comment