FRETILIN.Media

2010-2020: DECADE OF PEACE, STABILITY & DEVELOPMENT/DEKADA PAZ, ESTABILIDADE NO DEZENVOLVIMENTU

Media service of the FRETILIN party.
Servisu media partidu FRETILIN nian.

Contacts/contactus:

Deputadu Jose Teixeira
Tel. Mobile: +670 728 7080
Email: fretilin.media@gmail.com

Thursday, August 12, 2010

Lia-Maklokek Hosi Sekretária Jeral O.P.M.T. Iha Kalan Angariasaun Dundus Ba Hakerek Livru Historia Luta Feto Timor





ATU HALO KONTRIBUISAUN DERE BA CAMARADA MERITA ALVES, SEC GER OPMT IHA 7314141





Lia-Maklokek Hosi Sekretária Jeral O.P.M.T. Iha Kalan Anggariasaun Dundus Ba Hakerek Livru Historia Luta Feto Timor

Fatin: Salaun Delta Nova

6 Agostu 2010


S.E. O Presidente da República, Dr. José Ramos-Horta;

S.E. O Presidente do Parlamentu Nacional, Sr. Fernando Lasama;

S.E. O Promeiru Ministro, Sr. Kay Rala Xanana Gusmão no Esposa Sra. Kirsty Gusmão;

Camarada Francisco Guterres Lu’olo, Presidente do Partido da
FRETILIN no Camarada Buibere maka ami respeita

Camarada Sekretario Jeral FRETILIN, Dr. Mari Alkatiri Maka ami respeita

Exlências Amu Bispo, e

Ilustres Convidados,

Kalan diak no kalan kmanek,

Ho honra boot ba prezensa ita-bo’ot sira nian hodi simu ami nia konvite no partisipa iha “noite de anggariasaun de fundos” ba hakerek livru istória konaba partisipasaun feto Timor tomak iha luta ba Ukun Rasik An, ba hotu-hotu, ami hodi estrutura tomak OPMT nian, hato’o ami nia boas vindas no respeitu, iha kalan kmanek ida ne’e.

OPMT nudar organizasaun istória ne’ebé luta ba direitu feto nian hodi kontribui ba libertasaun nasional, hetan previlegio ida boot tebes, ba atensaun konvidadus tomak nian, liu-liu ba lideransa historika ne’ebé aseita hamriik iha organizasaun ida ne’e nia oin, nuudar nain ba nia obra rasik.

Karik konvite ida ne’e bele kauza admirasaun ba excelencias sira, tansá organizasaun de massa, forsa polítika ida nian, bele halibur figura importante nasaun ne’e nian???

Resposta simples ne’ebé ami hato’o, katak nain ulun sira ne’e mak sai obreiros no arquitecta polítika hodi hala’o transformasaun sosiedade Timorense hodi hetan ukun rasik an. Sira hanesan jovens intelejentes, laiha diploma akadémico, maibé, hatudu dira nia kapasidadi atu hanoin buat hotu, ida maka kombate ba dependensia no vulnerabilidade feto Timor iha tempu ne’e ba. Lidér hirak ne’ebé sai nuudar fundadores, barak mak mate tiha ona iha okupasaun Indonezia, hela de’it balun ne’ebé hamrik iha ita nia oin Sua Excelência presidente da Republika Dr. José Ramos Horta no Sekretáriu Jerál partido FRETILIN: Camarada Dr. Mari Alkatiri.

Maibé ho ezijensia no previsaun ba luta ida naruk, iha mós kontinuadores ne’ebé lidera prosesu tomak hodi kulmina povu ida ne’e nia luta, hanesan Sua Excelência Primeiru Ministru Sr. Kay Rala Xanana Gusmão, Prezidente Partido FRETILIN Camarada Lu-Olo sira seluk tán maka sai testemúna okúlar ba luta feto Timor liu husi fase no fatin oin-oin, Frente Armada, Clandestina no Diplomátiku, hodi sai sasin ba feto barak nia terus, terus nuudar inan, nuudar feen, terus tanba nia determinasaun no korajem iha prosesu ida ne’ebé naruk tebes.

Ho rajaun hirak ne’e, hakarak hateten katak, existênsia organizasaun ida ne’e deve ba dirijentes ba luta libertasaun Nasionál. Tanba ne’e maka OPMT habesik an ba nain ulun sira, hodi apela sira nia Concsiénsia no responsablidade politíka atu fó tulun baa mi hodi hakerek istória luta feto Timor tuir realidade ka lalaok ida loos.

Hanesan feto, ami fuan kanek no moras tebes, bainhira iha loron Nasionál nai ulun sira temi Herois hotu, hodi fó homenagem no honra ba sira, maibé haluha tiha ami nia feton maluk ne’ebé sai mo slider no fó sira nia vida hodi liberta Nasaun ida ne’e hanesan: “Maria Tapó, Bi Lear, We-We, Muki, Soimali, Mariazhina, Bi-Doli-Mau no seluk-seluk tan.

Foin maka tinan sanulu, ita restaura ita nia Indepedência, maibé, nai ulun sira halauhan tiha kontribusaun no valores hirak ne’e. será que sira nia partisipasaun hakotu hona ho sira nia mate???. Ka ba sira ne’ebé moris, atu hetan no merese de’it predikadu nuudar saudoso komondante ka kuadru ida nia faluk?? Se nune’e mak la justu, bainhira ita hakarak kompleta istória povu ida ne’e nian.

Ho hanoin hirak ne’e, ami hakarak hasae homenajen ba mártires no heroinas feto sira tomak ba sira nia kbiit no determinasaun ba dalan ukun rasik an, no ho objétivu ne’ebé klean atu habelar istória ba jerasaun vindoura, atu bele rekoñese no valoriza forma no estratejia polítika oioin, ne’ebé sira nia inan, nuudar feto brani hamutuk aman assuwain sira, hatudu ho prinsipiu tuir deretu inalienável ba ukun rasik an. Sira nia ezemplu ho sakrifisiu oioin, no desizaun entre mate no moris, bele sai nuudar reflesaun no mata dalan ba jerasaun foun hodi infrenta luta ba dezenvolvimentu no hamenus kiak no mukit, luta hasoru formas foun ba esklusaun social, hahalok no lalaok halao trafiku humano, analfabetismo, rede postituisaun nebe organizada no buat seluk tan, hodi nune’e bele atinji verdadeiramente dezenvolvimentu ida eficáz no doradoiro ba povu Timor-Leste tomak.

Ho rekoñesementu ne’ebé profundo ba sira ne’ebé fakar ran no mate hodi ita hetan ukun rasik an, no ohin loron ita sai nuudar estadu soberanu ida, mak OPMT hanoin tempo to’o ona, atu feto halibur hamutuk, hodi hakerek istória konaba luta feto Timor Leste nian, hahú hosi OPMT nuudar parte intregante ida ba istória hodi luta ba libertasaun Nasional.

Responsablidade morál ne’ebé OPMT sente, katak, sei ita la hahu hakerek mak agents direktas hosi membru barak mak sei moris, sei lahetan biban no oportunidade atu regista no bele husik sira nia sasin ka testamuña, sira nia ezperiénsia, sira nia korajem no determinasaun hamutuk ho sira ne’ebé martir tia ona, bele sai memória moris iha livru ne’ebé sei hakerek ba.

Istória ne’e, sei sai nuudar sasukat ba edukasaun jerasaun foun nian, hodi banati tuir experensia ne’ebé ita nia heroina sira hatudu tiha ona, hodi oriente jovem nia moris tuir kultura no valores ne’ebé sira husik hela ba ita. Valores sira ne’e hotu maka identifika identidade feto Timor nian.

Excelnsias,

Ho respeito tomak no hanoin katak ita boot sira nia matenek, nia apoiu moral, esperitúal no finansiál bele halao ami nia mehi boot ne’ebé sei la kompleta, bainhira ami la husik obra boot ida ne’e. nuudar organizasaun massa nebe luta ba emansipasaun no direitu ba feto FRETILIN nia mahan, tuir realidade istórika to’o ohin loron, ami mos la nega partisipasaun feto tomak, karik balun anónima hela, ami nia rekoñesementu ba organizasaun hotu-hotu ne’ebé masu sucessivamente tuir conjuntura polítika no necessidade ba dezenvolvimentu Nasaun ida ne’e, durante luta ba ukun rasik an to’o ohin loron.

Ami hatene katak bainhira ita hamutuk, mak ita iha forsa, no bainhira ita iha forsa, mak it abele realize no atinji ita nia mehi ne’e.

Señoras ho Señores sira tomak ne’ebé mak repeita,

Desafio ida ne’e, mak ami husik hela ba ita boot sira hotu atu refleta ba, hodi hein ita boot sira nia apoiu no partisipasaun, ami fiar iha ita nia lideransa funu nain sira, no promotores ba luta ukun rasik an, ami deposita esperansa ba ita boot sira ida-idak ne’ebé bele mosu iha kalan kmanek ida ne’e. ami mos sei hato’o ami nia planu no objetivo ba hakerek livru ida ne’e atu hetan ita boot sira nia patrosíniu.

Molok atu remata, hodi OPMT nia naran, ho respeita tomak hato’o ami nia profundo agradesementu ba :

1.      Sua Excelensia Presidente da Republika; Sua Excelensia Primeiru Ministro, Lideransa Partido FRETILIN nian: Camarada  Presidente Lu-olo no Camarada Mari Alkatiri, ba apoio moral no finanseiro nebe fob a OPMT;
2.      Ami hato mos, ami nia obrigadu wain ba Camarada Luís Lobato no nia família, nebe prontifika fo sira nia fatin ba eventu ne’e hanesan primeiro passo ba noite de anggariasaun de fundos.
3.      La halua, hato’o mos ami nia respeito no agradimentos bot ba distintos convidados tomak no Amu Bispos, neebe bele mai hamutuk ho OPMT iha kalan kmanek ida ne’e, hodi fo ita bo’ot sira nia apoio moral no finenseiro hodi suporta ami nia mehi bo’ot ida ne’e.

Dala ida tan, ami konta ho ita boot sira iha jornada servisu ida ne’e, hodi preserva buat nebe historikos hosi povu Maubere asuwain nia oan feto sira.

Ho fiar metin katak, artigos nebe ami sei halo leilaun, bele hetan resultado diak hosi ita boot sira hotu, iha oportunidade diak ida ne’e.

Obrigada wain.

Dili,6 de Agosto de 2010

Lourdes Maria A. M. Alves de Araújo

No comments:

Post a Comment