FRETILIN.Media

2010-2020: DECADE OF PEACE, STABILITY & DEVELOPMENT/DEKADA PAZ, ESTABILIDADE NO DEZENVOLVIMENTU

Media service of the FRETILIN party.
Servisu media partidu FRETILIN nian.

Contacts/contactus:

Deputadu Jose Teixeira
Tel. Mobile: +670 728 7080
Email: fretilin.media@gmail.com

Friday, September 3, 2010

Tamba Xanana nia Governasaun Lao Sabraut: Agora Buka Kambing Hitam deit






FRETILIN
KOMUNIKADU BA IMPRENSA


Dili, 3 Setembru 2010

Tamba Xanana nia Governasaun Lao Sabraut: Agora Buka Kambing Hitam deit

Xanana nudar Xefe governu de facto mak tenke responsabiliza ba nia governu de facto nia inkapasidade no servisu sabraut deit, maibe lailika buka fo sala ba ema seluk hanesan nia halo bebeik ona, deklara Dr Mari Alkatiri, Secretariu Geral partidu Istoriku FRETILIN nian.

Dr. Akatiri halo nia deklarasaun iha contextu polemica neebe mosu iha semana liu ba kona ba Vice PM de facto Mario Carrascalao abandona reuniaun conselho ministrus nian no espekulasaun iha imprensa nasional kona ba se nia atu resigna aan husi governu de facto ka lae. Ikus mai, horseik, porta voz governu de facto nian fo sai deklarasaun ba imprensa neebe halo akuzasaun oioin kontra Vice PM de facto Sr. Carrascalao, liliu katak nia halo deklarasaun ba publiku no media neebe la los no katak nia la iha kapasidade halau nia knaar no katak nia kompromete no prejudika estadu Timor-Leste legalmente tamba nia hahalok iha aprovisionamentu no kontratuasaun.

Deklarasaun husi porta voz governu de factu buka mos habosok deklarasoens neebe Sr. Carrascalao halo kona KKN neebe nia konsegue hetan iha governu de facto nia laran.

“Akontesimentus hirak nee sai exemplu hatudu dala ida tan ba ita katak governu de factu nee halau nia knaar kaer administrasaun estadu nian no osan Povu nian sabraut deit.  Ida nee ita bele dehan halau disgovernasaun, laos governasaun.  Deklarasaun ba imprensa neebe porta voz governu de facto nian fo sai nee buat ida neebe hau rasik nunca hare governu ida iha mundu halo hasoru nia vice PM rasik.  Nee hatudu klaramente katak sira la iha fiar ba malu, la iha konfiansa ba malu ona.  Liliu hatudu momos sira fo sala ba malu, dun malu aat liu ona.  Nee mak reforma?  Nee mak governasaun diak? Laos, nee disgovernasaun total,” deklara Dr. Alkatiri.

Dr Alkatiri hatutan tan: "Lolos foer sira ne'e tenki fase iha uma laran, uma maka Konselho Ministros, uma maka AMP. Maka la iha kondisoens atu tuir dalan instituisional ida ke los entaun PM de factu tenki hasai tiha Vice-PM de factu husi Governu. Hahalok hanesa agora da-dauk ne'e sai ezemplu ida ke aat liu ba jerasaun aban bainrua".

Iha tinan ida nia laran, governu de factu koko halo mudansa ba “sistema aprovisionamentu”, hahu ho “aprovisonamentu especial” neebe mosu bainhira governu de facto buka justifika implementasaun “pakote referendu”. Maibe  nee sai fali pakote desastre.  Iha tinan 2009 mos tamba Vice PM de factu deklara katak Ministeriu Finansas iha KKN boot liu iha governu de factu nia laran, conselhu ministrus aprova decretu lei harii mekanismu aprovisionamentu foun neebe hasai knaar no kbiit husi aprovisionamentu central iha Ministeiru Finansas no entrega ba Vice PM de facto nia gabinete ho Secretariado Tecnico Aprovisionamentu neebe atu controla no fiskaliza “diak liu” prosesu aprovisionamentu.

“Experiensia ida hakotu aprovisionamentu central, transfere knaar ba Vice PM de factu nee mos hamosu polemika bot iha conselhu ministrus nia leet. Sira haan malu makas iha neeba tamba sira barak lakon controle ba aprovisionamentu.  Balun labele halo ona manipulasaun tuir sira nia hakarak.  Iha tempu neeba hau rasik dehan ona ida nee lasu ida neebe Xanana halo ba Sr. Carrascalao no loron ruma nia mak sei sai kambing hitam ba sala aprovisionamentu nian.  Maibe hanesan FRETILIN no ema seluk mos dehan uluk kedas bainhira Sr. Carrascalao simu tama iha governo de factu ida nee mos lasu ida neebe Xanana prepara ba nia. Sr Carrascalao fiar demais ba Xanana no nia an rasik, ita bele dehan matan foun los, bainhira nia hanoin atu simu pasta neebe nia simu, tamba governu de factu nee la iha seriedade ka vontade politika atu luta hasoru KKN.  Agora mak ita hotu hare momos,” hatutan Dr. Alkatiri.

Dr. Alkatiri dehan katak polemika nee governu de factu nia problema, hanesan nia dehan iha Portuguese “zanga entre comadres”, maibe "polemica ida neebe iha konsekuensias seriu no aat ba estabilidade institusional no governasaun iha estadu Timor-Leste ba oin li-liu sai ezemplu ida ke aat liu ba aban bainrua".

"Ita hotu kompriende kuandu KAK seidauk bele hala'o servisu atu kombate korrupsaun tanba sei presiza tempu atu hametin instituisaun. Mario Carrascalao simu knaar atu prevene korrupsaun iha governu ida ke nakonu ho KKN. Atu prevene korrupsaun tenki liu husi instituisaun gestaun finanseira ida ke transparente no akompanha husi intituisaun aprovisionamentu ida ke forte. Mario Carrascalao rasik ingenuo tanba hanoin katak sistema atu prevene korrupsaun ne'e bele harii iha fulan rua ka tolu nia laran deit. Ne'e hatudu momos katak mario Carrascalao rasik maka sala duni. Maibe'e Xanana ho nia governu tomak mos la onestu. Sira hotu halo emboskada atu hamonu Carrascalao" Dr Alkatiri dehan.

“Laos FRETILIN mak hamosu situasaun ida nee.  Xanana mak hamosu tamba nia obriga aan hatama ema oioin neebe sentidu estadu la iha, sentidu nasionalismu la iha.  Ema neebe konviksaun atu hadiak Povu Maubere nia moris la iha maibe buka hadiak sira rasik nia moris uluk hotu.  Nee mak hamosu disgovernasaun ida nee, tamba ida idak buka hare ba nia aan em vez de hare ba Povu Maubere no estadu Timor-Leste nia vida.”

“Ida nee hotu mak hamosu buka halo governasaun ida neebe koko tun sai, ida hau bolu governasaun ad-hoc.  Koko ho pakote referendu, la lao diak, koko ho PDD, Pakote Dudu la ba, Dada deit.  Iha tinan ida nia laran deit halo mudansa dalan haat ba mekanismu aprovisionamentu atu obriga aan gasta Povu nia osan boot neebe iha Orsamentu Geral Estadu nian neebe la iha kapsidade atu ezekuta lolos.  Ministra Finansas de factu rasik iha semana kotuk deklara katak capital no dezenvolvimentu ezekuta deit to 18% iha fulan ualu. Nee hatudu governu de factu tomak nia inkapasidade tamba tintinan ita hare hanesan nee ona.  La konsegue ezekuta orsamentu entaun buka harii pakote oioin atu gasta arbiru deit, sabraut deit.  Biar kontra lei no fo dalan ba KKN sira halo nafatin. Agora buka kambing hitam, buka fo sala ba ema seluk.  Maibe se mak aprova mekanismu neebe fo knaar no kbiit ba Vice PM de facto? Conselhu Ministrus mak aprova hotu.  Primeiru Ministru de facto mak tenke aprova no apoia mos.  Tamba nee mak governu mak sala tamba hetan falhansu, laos deit ema ida neebe sira buka halo sai kambing hitam.  Liliu PM de facto nee mak tenke responsabiliza,” tenik Dr. Alkatiri.

Dr. Alkatiri kestiona makas decisaun conselhu ministrus neebe transfere fali knaar no kbiit aprovisionamentu ba ministeru sira rasik.  Tuir nia  hare' uluk transfere aprovisionamentu tamba dehan presiza monta fali Secretariado Tecnico Aprovisionamentu nian tamba iha Ministeriu Finansas kapasidade la iha. “Maibe agora iha ministeriu ida idak kapasidade nee iha ka?  Hau hanoin la iha no sei sai aat liu.  Ita Povu nia osan barak mak sei fakar lakon tan, tamba ministeriu ida idak sei halo tuir sira nia hakarak no la tuir prosedimentus ka lei aprovisionamentu hanesan barak halo uluk.  Bainhira nee akontese, Governu de factu, liliu Xefe Governu rasik mak tenke responsabiliza dala ida tan, laos buka kambing hitam seluk,” Dr. Alkatiri taka.  

BA INFORMASAUN TAN BELE DERE BA JOSE TEIXEIRA IHA 728 7080
    

No comments:

Post a Comment