FRETILIN.Media

2010-2020: DECADE OF PEACE, STABILITY & DEVELOPMENT/DEKADA PAZ, ESTABILIDADE NO DEZENVOLVIMENTU

Media service of the FRETILIN party.
Servisu media partidu FRETILIN nian.

Contacts/contactus:

Deputadu Jose Teixeira
Tel. Mobile: +670 728 7080
Email: fretilin.media@gmail.com

Friday, November 11, 2011

INTERVENSAUN BANKADA PARLAMENTAR FRETILIN IHA DEBATE OGE 2012




FRETILIN – BANCADA PARLAMENTAR

INTERVENSAUN BANKADA PARLAMENTAR FRETILIN IHA DEBATE OGE 2012

Dili, 11 de Novembro 2011

Sr Presidente Parlamento Nacional,
Distintos Deputados
Sua Exelencia Sr Xanana Gusmao ho nia komitiva,
Povo Timor-Leste tomak,

Tinan-tinan mak, Governu ne’ebe lidera hosi Sua Exelencia Sr. Xanana Gusmao, apresenta orsamentu ne’ebe bobot ho tendensia sae maka’as, mai iha uma fukun ne’e, no Parlamentu Nasional ida ne’e mak aprova orsamentu ba governu atu gasta osan hodi halao dezenvolvimentu no hadia povu nia moris.

Taxa exekusaun orsamental mos tinan-tinan aumenta no diak ba bebebik. Husi 2007 to’o 31 de Outubro 2011 Governu gasta ona hamutuk osan $3 biliaun hosi total osan ne’ebe hetan aprovasaun husi Parlamentu Nasional  $5 biliaun, hodi finansia programas no atu kumpri promesas oioin ne’ebe halo ba povu.

“Uluk iha tempu funu ita fakar ran, maibe agora ita fakar osan” Ne’e mak slogan Sua Exelensia Sr. Xanana nia slogan.  Maibe oin sa nia resultadu?

Indikadores hatudu katak buat barak ne’ebe konsege halo duni durante Sua Exelensia Xanana Gusmao nia governasaun, maibe resultadu signifikativu la iha. Resultadu ne’ebe iha, la koresponde ho osan barbarak ne’ebe fakar ona, no la lori inpaktu ba povu nia moris lorloron.

Realidade hatudu, Timor-Leste iha duni paz no estabilidade iha tinan hirak ne’e nia laran, maibe tanba estabilidade no paz ne’ebe iha, depende barak liu ba vontade politika  diak no koperasaun ne’ebe hatudu ona durante ne’e, hosi FRETILIN nudar opozisaun de facto.

Bankada FRETILIN hein katak, eleisaun 2012 sai duni festa demokrasia ba povu, no se deit mak manna tuir resultadu final votus povu nian, tenke simu, no opozisaun tenke mantein kultura ne’ebe ita buka hari’I iha tinan hat nia laran, atu nune povu bele moris hakmatek, garante siklu normal governasaun, nune’e bele hetan estabilidade politika nudar kondisaun sine qua nom ba dezenvolvimentu Nasional.

Tanba, realidade mos hatudu tia ona, katak opozisaun maske kiik maibe winhira opozisaun lakohi kopera hodi halo nia knar iha fatin lolos, maibe opozisaun halo iha liur hodi mobiliza manifestasaun  lorloron, sei la kontribui  ba hamosu situasaun estavel. Nune’e mos, bainhira Presidente da Republika ida la halo nia knar tuir konstituisaun hanesan chefe do estadu maibe sai fali chefe opozisaun, mak laiha kondisoens atu bele iha estabilidade hodi governasaun bele lao iha situasaun hakmatek no diak.

Exelensias,

“Crescimento Economico sem Presedentes” ne’ebe sai nudar resultadu susesu ba governasaun ida ne’e, mai hosi kresimentu orsamentu no gastus bobot no fakar lalais iha investimentu publiku liu-liu iha enfraestrutura. Maibe investimentu privadu husi rai liur la iha. Nune’e, la iha empregu permanente, trabalhadores estrangeiru domina iha fatin-fatin, no jovem dezempregadu aumenta ba bebeik, tanba investimentu iha seitores produtivu, hanesan agrikultura menus liu, Dependensia total ba inportasaun, nune’e inflasaun mos labele kontola, no sasan folin a’as ba bebeik.

Seitor agrikultura, laiha produktividade. Maske halo ona mekanizasaun (fahe trator no makina oioin, maibe ema balu ne’ebe laos agrikultor mos simu) maibe hanesan Sr. Gil Alves, Ministru Komersiu hatete, katak produsaun agrikultura seidauk to’o 10 % hosi nesesidade konsumu nasional, no dependesia bot liu nafatin ba importasaun produtus hanesan fos, aifuan, manu oan, manu tolun no sst. Hatudu katak Governu bosok povu ho numerus barbarak konaba produsaun.

Politika orsamental orientadu liu atu harii infraestrutura ho megaprojetu oioin, no tinan- tinan aumenta, atu mantein kresimentu ekonomiku. Enkuantu invetsimentu iha saude no edukasaun de base kontinua kiik, nee maka ita hare mos iha OGE 2012 nian.

Osan fakar barbarak ona maibe estradas kontinmua at no at iha fatin hotu. Osan barak liu gasta ba taka koak deit. Tanba problemas estradas, suku no sub distritu balu, exemplu hanesan Laklubar, Alas, no sst ne’ebe antes iha asesu diak, maibe agora sai fali isoladu. We mos sai nafatin problema ba populasaun husi areas urbanas to’o areas rurais.

Eletrisidade mate lakan nafatin, maske tinan-tinan tau osan bobot ba geradores no kombustivel, maibe tanba gestaun la diak, povu halerik nafatin. Megaprojetu Central Eletrika gasta osan barak ona maibe ita la hatene lolos kustu total projetu nian, no kalklu orsamental ne’ebe presiza hodi halao servisus operasionais no manutensaun iha futuru, no nia sustentabilidade.

Iha saude ho edukasaun, investimenmtu menus liu. Tanba ne’e situasaun la iha melhorias signifikativu. Hospitais aimoruk menus, no kualidade kuidadus de saude uitoan liu. Eskolas barak la iha kondisoens ba labarik sira atu iha aprendizagem, tanba eskola barak seit a’at, laiha salas naton, falta meja ho kadeira, sa tan bibiloteka, ho laboratoriu. Eskola hotu-hotu la iha saneamentu (sintina ho be mos), no barak mak la hetan merenda eskolar.

Nune’e mak, fakar ona osan barbarak, maibe hanesan Sr. Presidente da Republica hatete ba media nasional foin lalais ne’e, katak populasaun barak iha areas rurais seidauk sente buat barak hosi dezenvovimentu, no sei terus nafatin.

Povu barak tebes kontinua  nafatin la iha kbit atu iha asesu ba sasan primeira nesesidade (aihan, hatais no uma). Sei iha hamlaha no mal nutrisaun inves de tun maibe sae tan deit. Desnutrisaun kronika, mortalidade labarik no kosok sei as. Desigualdade bot ba bebeik iha sosiedade laran tanba maioria povu kontinua kiak no kiak ba bebeik, enkuantu grupu kiik oan ida ne’ebe iha asesu no hatene aproveita, ka hatene naok, maka sai riku matak no bokur ba bebeik.

Bankada FRETILIN preokupa tebes ho situasaun real ne’ebe povu moris dadauk, karik ida ne’e mak malisan minarai hanesan rai sira produtor mina seluk hasoru. Tau osan barbarak iha infraestrutura para halo “esbanjamentu” ka fakar arbiru deit, nu fim la lori benefisiu ba povu tomak.

Sr. Presidente,
Povu Timor-Leste tomak,

Balansu ba tinan lima governasaun Sua Exelensia Sr. Xanana Gusmao nian, lori ita ba tinan ikus apresentasaun proposta OGE 2012 nian. Iha proposta ne’e, Governu de facto aumenta tan osan 35 % kompara ho orsamentu 2011 nian, aumentu ne’ebe sira halo iha situasaun ne’ebe insertu, no iha sistema kontrolu no  gestaun finansas publikas ne’ebe la diak.

Realidade hatudu ona hanesan akontese durante tinan lima nia laran, katak orsamentu ne’ebe sae maka’as iha tempu badak, la tuir kapasidade makina estadu atu prepara nia a’an hodi halo gestaun no kontrolu diak, hamosu oportunidade ba mal administrasaun, desvius osan estadu nian ho montante bobot, gasta arbiru, no mosu korupsaun bobot.

Aumentu orsamentu bo’ot maibe tanba kapasidade absorsaun minimu halo osan semo hotu hanesan 70% sai ba rai liur, iha rai laran hela deit 30%, maibe tanba gestaun la diak no falta de kontrolu, 15% tama iha ema nia bolsu tuir afirmasaun Sua Exelensia Sr. Xanana rasik iha sentru konvensaun Dili 1 de Agostu. Restu 15% deit hosi osan bot ne’e, mak resulta ho projetus hotu ne’ebe namkari iha rai laran, maibe ho kualidade a’at. Ne duni, Tinan-tinan aumenta tan osan atu halo kotuptor sira bokur tan deit.

Maibe governu la koerente iha alokasaun osan barbarak ne’e, tanba la fo atensaun ba instituisoens estadu ne’ebe iha funsaun atu halo kontrolu no hametin justisa, hanesan Inpesaun geral, KAK, PDHJ, Ministeriu Publiku, no Tribunais. Ate ba instituisoens hirak nee, Governu koa tan fali sira nia osan, hanesan tentativa atu enfrakese sistema kontrolu ba osan povu nian. Tanba seriedade no vontade politika atu asegura sistema kontrolu no luta hasoru korupsaun laos deit hari’I instituisaun, maibe inportante liu tenke hatudu iha politika iha prioridades alokasaun orsamentu.

Iha mos aumentu iha orsamentu ne’e, atu hatan ba nesesidade povu nian hanesan  programa MDG, hari’I uma iha aldeias, karik osan ne’e investe iha aldeias maibe programa ida ne’e sai fali mega-projetu pre-fabrikadu ne’ebe mai benefisia grupu kiik atu lori osan halai ba liur, projetu ne’ebe laiha planu ne’ebe diak ho dezenhu, no kualidade kontrolu ne’ebe fraku, ho tender ne’ebe la iha transparensia ka tuir deit sistema kronismu nian. Tanba problema rai, 2012 Governu deside atu hahu’u lai ho projetus piloto, maibe tanba sa tau nafatin osan bobot?

Aumentu Orsamentu ba 2012 nian ne’e inklui mos 33.1 milhoens atu mai hosi divida ka halo tusan hosi rai liur. Karik ita bele dehan osan oituan, maibe problema mak ita komesa hahu’u deve, esperiensia hatudu bainhira komesa deve sei la para , no ita fo todan ba gerasaun sira ne’ebe sei mai. Problema seluk mak seidauk iha kapasidade instituisaun atu halo gestaun, nune’e bele gasta la ho didiak ka gasta arbiru hanesan ita halo dadauk ba Fundo Minarai nian, no ikus mai la iha proveitu ba povu.

Tuir lolos, hare ba situasaun global presiza halo kontensaun ba gastus publikus balu, exemplu hanesan alokasaun milaun 4 ba festa selebrasaun. Ita konkorda katak ita presiza selebra loron bo’ot sira ne’e, maibe la presiza ho festa, nune’e ulun bot sira fakar sampanye hodi rega malu, hanesan hatudu iha televizaun.

Tenke halo mos kontensaun ba sosa kareta, ba Parlamentu Nasional, Governu no orgaun sira seluk. Tanba sosa kareta sei halo todan nafatin ba orsamentu estadu liu-liu “bens e Servicos” atu halo manutensaun no  gastus ba kombustivel bot tetebes, no sai fali objetu ba korupsaun bobot iha instituisoens estadu nia laran, hanesan resultadu peskiza hosi KAK, ne’ebe hatete katak 51% senhas kombustivel enche ba kareta privadu.

Parlamentu ida ne’e mos presiza hare fali Estatutu Titulares no pensaun vitalisia ba eix-membro governu no eix-deputadu atu kondisiona ho situasaun real ohin loron, no bele lori justisa social, hanesan bankada FRETILIN husu dala barak ona ba meja.

Exelensias,

Proposta OGE 2012, ne’e mai ho montante bo’ot tetebes hodi aumenta tan megaprojetus no projetus fisikus foun barak tan, maibe nudar ita hotu hatene, fulan rua tolu tan, ita tama ona ba eleisoens presidensiais no legislativas.

Bankada FRETILIN preokupa, tanba hare ba tempu Governu sei la konsege exekuta. Singifika Governu halo orsamentu la realista, no kompromete fali governu foun ne’ebe sei iha tempu badak sei mosu hosi resultadu eleisoens ne’e. Karik, orsamentu ba kampanha atu halo manan partidu ruma?

Hanesan tinan-tinan, tanba laiha planu integradu no laiha rigor tekniku no profesionalismu iha planifikasaun no previzaun orsamental, Governu sei la exekuta tuir planu orsamentu 2012 nian ne’ebe Parlamentu Nasional sei aprova. Governu sei halo inprovizasaun deit no sei halo transferensia tun sae ba osan estadu nian, no halo divida oioin, situasaun ne’ebe Sr. Xanana rasik preokupa iha Sentru Konvensaun Dili iha fulan Agostu liu ba.

Nune’e OGE 2012 nian ne’e, alem de la realista, maibe hanesan orsamentu tinan uluk-uluk nian, orsamentu ne’e la iha kredibilidade no orsamentu atu halo festa, no atu selu divida. Bankada FRETILIN sei la fo apoiu ba orsamentu hanesan ne’e.

Obrigadu !!!

Deputado Aniceto Guterres
Chefe da Bancada Parlamentar da FRETILIN

1 comment:

  1. Hau nudar cidadaun no gerasaun nasaun nian husu ba ledaransa katak orsamento hirak ne'e fakar ho slogan deit maibe nunka iha realidade ba povu..nebe husu ba lideransa liu liu governo nebe Apa Xanana Lidera ne hanoiun netik povu ba...se kuando liha kapasidade diak liu entrega ba ema nebe mak iha espiritu patriotismo para hare ba povu nia terus oituan. Apa Xanana lalika sai kurtunha ba coruptor demais...obrigado

    ReplyDelete