FRETILIN.Media

2010-2020: DECADE OF PEACE, STABILITY & DEVELOPMENT/DEKADA PAZ, ESTABILIDADE NO DEZENVOLVIMENTU

Media service of the FRETILIN party.
Servisu media partidu FRETILIN nian.

Contacts/contactus:

Deputadu Jose Teixeira
Tel. Mobile: +670 728 7080
Email: fretilin.media@gmail.com

Tuesday, February 23, 2010

DEKLRASAUN POLITIKA: FRETILIN SEMPRE DEFENDE POVO, NASAUN, PAZ NO ESTABILIDADE





PARLAMENTU NASIONAL REPUBLIKA DEMOKRATIKA TIMOR-LESTE NIAN

BANCADA PARLAMENTAR DA FRETILIN

DEKLRASAUN POLITIKA

Dili, 23.02.2010

Sr Presidenti Parlamentu Nasional,

Ilustres deputadus,

Maluk Povo Maubere tomak.

Bancada FRETILIN nudar representante Povo Maubere iha parlamentu nasional ida nee, hakarak realsa nia konviksaun no nia domin ba pas, estabilidade, estadu de direitu demokratiku, konstituisaun, nasaun RDTL no Povo Timor-Leste, Povo Maubere tomak.
Bancada FRETILIN iha consiensia aas tebes katak Povo tomak lakoi rain nee monu fali ba ciclo violensia no terus neebe mosu iha crise 2006-07, no neebe Povo barak moris iha laran durante tempo okupasaun ditadura militar Suharto nian.

Bancada FRETILIN hakarak fo hanoin realidade ida, katak iha historia Timor-Leste nia mak hahu funu ba libertasaun nasional no independensia RDTL. Tamba nee FRETILIN nunka hakarak halo buat hotu atu evita hamonu rain doben ida nee ba konflitu ka violensia.  Ami hakarak deit deefende Povo ida nee husi tentativas no politika atu lori sira fila fali ba moris iha ditadura, opresaun no violensia seluk.  Ita keta hanoin katak ita nudar Povo liberta aan ona husi potensiais opresores ka dominasaun husi ema seluk maibe ita sei moris iha perigu laran.  Ita nia luta ba libertasaun total seidauk hotu.  Dadaun ita iha segunda luta da libertasaun Povo nian husi opresores foun, husi dominasaun foun, husi ditadura foun.

Husu ba Povo tomak atu vigilansia total ba ema hotu neebe buka atu manipula Povo atu sees husi dalan luta atu liberata aan totalmente.  Manipuladores hirak nee iha ita nia leet dadaun, no ita presiza vigilansia total, maske iha tolerancia maxima ba ema hotu nia direitu atu expressa aan no iha ida idak nia konviksaun politika rasik.

Maibe FRETILIN husu ba Povo atu lalika monu ba ciclo violensia neebe ema balun neebe hatudu ona katak sira hatene deit violensia nudar dalan atu hadau kadeira, atu lalika monu ba ida nee fali.  Ita iha demokrasia no estadu direitu democratico neebe ita hotu mehi iha tempo nakukun okupasaun, ni ita tenke kaer metin ba prinsipius hirak nee. 

Iha semana kotuk, deklarasaun politika iha fatin ida nee dehan buat falsu barak neebe kona ba partidu historiku FRETILIN, neebe hakanek ema barak, inklui mos deputadu barak iha uma fukun ida nee.

Bancada FRETILIN hakarak desmente deklarasoens falsu nee.  FRETILIN nunka halo paktu ba violensia.

FRETILIN la halo paktu ho krime, hanesan ema balun halo iha tempo Okupasaun Indonesia no too ohin loron. FRETILIN nia militante barak mak vitima krime tamba hetan torturasaun, kanek todan, mate. Sira nia maluk barak mos mak hetan torturasaun, kanek todan, mate. 

Balun tuur hela iha uma fukun nee, no sira seidauk hetan justisa hasoru sira neebe baku sira ka sira nia maluk, oho sira nia maluk, tortura sira no sira nia maluk.  Realidade historia resistensia nasional hatudu mos katak bainhira Intel ka Kopassus ka TNI ka POLRI sira ba buka ema, persegue ema tamba sira fiar ukun rasil aan, sira ba buka mak PRETILIN ka GPK.
 
Maske violensia oioin nee, FRETILIN konsege kontribui ba funu atu afirma soberania pais nian no defende Povo liu husi luta hasoru forsa estrangeira neebe usa buat oioin, inklui hetan apoiu husi Timor Oan balun atu luta kontra ita bele hetan ita nia libertasaun no soberania.

Nee laos vingativu, Sr. Presidenti, nee koalia historia no realidade, factus neebe ita presiza koalia, laos haluha.

Ita presiza husu ho diak, tamba sa mak ita ohin loron tuur iha uma fukun nee iha nasaun independenti?  Tamba maluk GPK ka PRETILIN ka ema resistensia oiopin, ka tamba bapak no bapak sira nia anak mas no anak buan?

Tamba FRETILIN hasoru violensia no funu mak FRETILIN aprende hadomi paz, no estabilidade, no dalan nao violencia. Iha segunda luta atu liberta ita nia Povo dadaun FRETILIN sempre buka sai defensor ba Estadu de Direitu Democraticu, defensor ba paz, defensor ba nao violencia. FRETILIN hatudu pirnsipiu ida nee dalan barak ona, hanesan iha 2006 no 2007 bainhira ami tenke hasoru preseguisaun no violensia hanesan hasoru tempo Bapak nian.  Perseguisaun, violensia, sunu no nauk hanesan demonstrantes sira halo iha 2006, bainhira ema liu husi 120,000 tenke ba hela iha lona okos.  Deputadu FRETILIN, kuadrus no militante FRETILIN no sira nia familia barak liu mak tenke ba hela iha lona okos tamba violensia, sunu no nauk.

Biar nunee, FRETILIN defende katak porsesu tomak tenke lau husi constituisaun no lei, no maske justisa seidauk monu ba sira neebe halo krime no violensia ba ema FRETILIN no Povo iha 2006, dalan mak nee deit, lei no constituisaun.  Ita nia rain estadu de direitu democraticu, laos buat seluk, no ita tenke defende prinsipius hirak nee ho isin no klamar tomak.

Maske iha perseguisaun no violensia barak iha 2006, FRETILIN la hatan onda violensia nee ho violensia, hanesan ema 20,000 neebe consentra iha Metinaro hatudu bainhira sira tama halau demonstrasaun iha Dili no fila fali sem violensia.

Maske ohin loron FRETILIN la rekonese legitimidade governu nee ninian, FRETILIN respeita estadu, respeita Povo, no sempre fo ami nia kontribuisaun tomak at harii paz no estabilidade iha ita nia rain.

FRETILIN mak hatudu dalan ba paz no estabilidade. Ita husu deit, iha 2006 nee FRETILIN mak halo violensia atu hatuun nia governu rasik ka?  FRETILIN nia militante mak sunu sira nia uma rasik no nauk sira nia sasan ka?  FRETILIN nia militante mak baku sira nia maluk rasik ka?  Senhores deputadus neebe iha 2006 mobiliza jovem sira tuun mai halo buat hirak nee, neebe deklara iha media internasaionl katak sira servisu hamutuk ho eis Kopassus no eis milisia sira neebe mai Dili prontos para morrer e porntos para matar lalika mai fo lissaun kona ba paz ka demokrasai ba FRETILIN.  Laos FRETILIN mak lori demonstrasaun mai uma fukun ida nee atu sunu, no se la iha forsas militar iha nee, laos atu tau kadeadu deit maibe atu sunu. 

FRETILIN garante ba ema hotu katak imi sei la hare FRETILIN halo ameasas, intimidasaun, violensia no estragus hanesan ema balun halo iha 2006.  Nunka!!

Laos mos FRETILIN nia cultura halo politika eufemismo, koalia lia fuan midar, halo diskursus moral, maibe iha kotuk halo oin seluk fali.  Ami pormove debate frontal, debate oin ba oin, debate matan ba matan, hanesan halau iha demokrasia pluralista hotu hanesan Timor-Leste.  Ami tau buat hotu iha meza leten bainhira koalia kona ba interese estadu nian. 

Ami la pormove sinismo ka farsa ka manipulasaun.

FRETILIN nia historia momos no rekonesidu.  La iha ema ida neebe bele deklara katak FRETILIN “manipulador”.  Tamba FRETILIN laos manipulador uluk ka agora mak ohin loron ita hotu bele tuur iha fatin ida nee nudar nasaun no Povo independenti.

FRETILIN husu mos ema hotu atu konsienti katak ita nia rain nee seidauk tinan barak sai husi konflitu neebe ema barak terus no mate.  Ita seidauk hetan justisa ba hahalok barak neebe mosu iha funu laran. Tamba nee mak ami husu ba deputadu hotu tenke respeita historia funu, sira neebe hetan tortura no kanek tamba sira funu ba rain ida nee nia libertasaun seidauk husik trauma husi tempo uluk, liliu se ita deputadu ida neebe la luta hamutuk ho sira ka hamutuk ho Bapak sira fali, mai koalia buat neebe hatuun sira nia partidu historiku.  Ita nia rain liu husi funu todan, laos liu husi halimar.  Tamba nee mak ita bele halimar ho estraga partidu historiku nia naran, tamba ita labele halimar ka manipula historia neebe seriu. 

FRETILIN husu ba Povo neebe iha semana kotuk laran kanek tamba rona insultu boot ba partidu historiku FRETILIN iha uma fukun ida nee, neebe hamosu mos reasaun makas, husu ba imi hakmatek hotu no halo julgamentu husi liafuan neebe koalia iha tempo neeba tuir konforme imi hare se mak defende rain nee no povo nee nia interesse bainhira tempo too atu ba vota, maibe husu boot atu labele halo violensia ka reasaun nao demokratika no illegal seluk.

Sr Presidenti,

Assuntu hadomi Povo, nasaun no ita nia historia mos iha ligasaun ho akontesimentus iha distritu Covalima no Bobonaro neebe sai polemica iha fulan hirak liu ba.

Liu fulan ida ona mak hamosu sensasionalismu ida neebe ita boot rasik mos envolve kona ba imaginasaun ida naran “ninja”.  Bancada FRETILIN dehan ida nee imaginasaun tamba la iha ema ida neebe hatene saida mak “ninja”, la iha ema ida neebe hare “ninja” ida, la iha ema ida neebe keixa katak “ninja” mak halo krime ida, maibe iha uma fukun nee deputadu balum temi ninja no hatauk no kausa paniku boot ida ba populasaun.  Iha duni krime, maibe krime nee akontese no presiza hetan reasaun porporsional no apropriada husi autoridades atu hapara, maibe liliu medidas atu preven mosu fali.

Ami kestiona imaginasaun ninja nee husi kleur ona tamba hare iha ona nia aspectu politizasaun, hanesan ONG HAK hatete iha nia relatoriu 15/2/2010.

Sr Presidenti,

Fenomeno “ninja” neebe deputadu balun foti iha uma fukun ida nee hodi kria situasaun paniku no terror iha populasaun iha distritu rua neebe hetan atensaun makas, kobertura media makas, no hetan operasaun seguransa, no visita husi delegasaun politika husi Sr Presidenti no deputadus AMP balun, ne fabrikasaun ida ka imaginasaun ida deit.

Sr. Presidenti, ita koalia ho sira nia lia fuan rasik.

Bancada FRETILIN preokupa ho situasaun ida nee hori uluk kedas, tamba ami hare ona katak iha tendensia atu sensasionalisa insidente balun neebe afecta Povo duni, maibe deklarasaun iresponsavel no oioin katak iha actividade boot “ninja” mak halo povo la hakmatek fali.

Sr Presidenti,

Hahalok nee Bancada FRETILIN konsidera “Terrorismu Politiku”, tamba Povo lakon sira nia moris hakmatek tamba ema iresponsavle balun ba hatauk sira ho “ninja”, maske la iha provas nem itoan katak iha ninja.  Ida nee commando PNTL neebe kolia lia fuan “ninja” nee mos ami konsidera iresponsavel no ezigi tenke responsabiliza. 

Sr. Presidenti,

Bancada FRETILIN mos ezigi atu halau investigasaun juridika ida atu responsabiliza ba violasaun lei, constituisaun direitus humanus neebe mosu oha operasaun PNTL nian iha distritu rua neeba, neebe lidera pessoalmente no diretamente husi Commandante Geral PNTL nian.

Sr. Presidenti,

Ema barak konklui ona katak, “Operasaun PNTL iha distritu Bobonaro no Covalima nebe hahu iha loron 22 Janeiru 2010 to’o agora ho aproximasaun militer no laos ho aproximasaun polisial (mantein lei no ordem) hodi kombate “ninja”, aleimde laiha fundamentu legal (la tuir regras konstitusional no lei sira nebe vigora kona-ba PNTL), nomos hamosu ona violasaun direitu umanus no efeitu negativu iha  komunidade. Tanba tuir lei nebe vigora katak, PNTL ninian knaar mak atu mantein lei hodi hamosu ordem publika laos fali atu halao operasaun hanesan militar ba tempu naruk sein iha autorizasaun husi orgaun kompetenti. 

Tuir konstituisaun RDTL artigu 9 no Lei No. 3/2008 (Regime do Estado de Sitio e do Estado de Emergencia) katak bainhira forsa siguransa no defesa halao  operasaun ruma ho involvimentu membru boot so bele akontese iha  sirkunstansia extra-ordinariu. Bainhira PNTL halao operasaun kombate  “ninja”, orgaun soberanu kompetenti seidauk deklara Estado de Ecepção  (emergencia ka estado de sitio).

Obrigadu barak.




     

No comments:

Post a Comment